Grčkoj ipak pozajmica da plati pozajmicu

Raspoloženje na sastanku skupine zemalja eura ovog četvrtka u Luksemburgu je bilo dobro. Konačno i nakon dugih pregovora je ipak nađen kompromis s kojim će, barem kako stoji na papiru, svi nekako moći živjeti: Grčka, ministri financija drugih zemalja eura i Međunarodni monetarni fond.

Najbitnije je u tome da će Grčka dobiti sljedeću tranšu kredita u iznosu od 8,5 milijardi eura iz Europskog mehanizma za stabilnost (EMS), objavio je predsjedatelj skupine Jeroen Dijsselbloem. On to zove "velikim korakom", a i europski povjerenik za gospodarstvo Pierre Moscovici smatra: "To su veoma dobre vijesti. One sadrže obećanje i nadu, za narod Grčke i za zonu eura."

Ateni opet novac stiže u zadnji čas: već za četiri tjedna na naplatu stižu rate od gotovo 7 milijardi eura od pozajmica kod privatnih investitora, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda. No ova nova pozajmica je bila pod velikim upitnikom zbog odlučnog zahtjeva Berlina da u svakom slučaju i Međunarodni monetarni fond "ostane u čamcu" u pokušaju spašavanja Grčke. MMF - i pogotovo nova administracija u Washingtonu - teži stavu kako je Grčka "problem Europe" i kako bi se MMF i Svjetska banka, dakle institucije u kojima je SAD najveći pojedinačni financijer, radije trebale baviti drugim financijskim problemima u svijetu.

Kompromis na papiru

Njemačka ne bježi od toga da na EU pada najveći teret pomoći, ali Grčka jest članica MMF-a, a temeljna zadaća te svjetske organizacije i jest skrb za solventnost svojih članica. I mišljenje njemačkog parlamenta jest kako će Njemačka i dalje pomagati Grčkoj samo ako u toj pomoći sudjeluje i MMF. Utoliko je dobar dio pregovora koji su jučer potrajali šest sati potrošen ne samo na stanje u Grčkoj, nego i na raspravu o temeljnim stavovima šefice MMF-a Christine Lagarde i njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea.

Lagarde smatra kako se tužnim činjenicama treba pogledati u oči: Grčka ne privređuje dovoljno čak niti da bi otplaćivala svoje dugove. Zato se načelno slaže sa žarkom željom Atene da joj se oprosti barem dio dugova. Schäuble smatra kako je Grčkoj već jednom bio oprošten dobar dio dugova, ali to nije promijenilo - ništa. Opet se dolazi do toga da Atena posuđuje novac da bi platila dug i to jedino znači da Atena još uvijek previše troši i da su potrebne nove reforme i privatizacije kako bi se osovila na noge.

Kompromis dogovoren ovog četvrtka u Luksemburgu je gotovo banalan: ukratko rečeno, MMF će na papiru ostati u igri i sudjelovat će i u ovoj novoj pomoći Grčkoj, ali tek nakon što se Europljani dogovore o konačnom planu kako da se Grčka riješi svojih dugova. Takav dogovor nije niti na vidiku pa tako nije jasno niti kada će MMF poslati novac - niti hoće li ga ikad poslati.

"Imamo različite prognoze"

Njemački ministar financija Schäuble tako barem može imati papir koji će ovog petka (16.6.) pokazati Povjerenstvu za proračun Bundestaga gdje lijepo piše kako MMF i dalje sudjeluje u pomoći Grčkoj. On mora odlučiti je li on u skladu s mandatom koji je parlament dao ministru, ali i u tom papiru nigdje ne stoji plan da se Grčkoj oprostiti dio duga. Ministar Schäuble je tu jasan: "Ako oprost nije nužan, onda ga niti ne trebamo."

Naravno da je tu ključno pitanje što je s Grčkom i kakvo je tamo (gospodarsko) stanje. Tsiprasova vlada je ipak prihvatila bolne reforme koje su bile uvjet za ovu novu ratu pozajmice: morat će se privatizirati državna poduzeća, a ma koliko se već gotovo svi slagali kako se od siromašnih u Grčkoj više nema što uzeti, opet će na udaru biti oni manjih prihoda. Smanjit će se mirovine, a snizit će se i prag iznosa na koji se ne plaća porez na prihod. Bruxelles - i Berlin su zadovoljni s tim mjerama i EK vjeruje da će Atena već tim mjerama sljedeće godine ostvariti gospodarski rast od 3,5% i tako konačno početi privređivati dovoljno da bi plaćala dugove. Tako i njemački ministar Schäuble smatra kako je "gospodarski razvoj Grčke dobar".

Stručnjaci MMF-a su mnogo manje optimistični: gotovo je apsurdno da upravo na njemačkom postoji odlična riječ o trenutnom stanju Grčke kakva se teško nalazi u bilo kojem drugom jeziku: totgespart - usmrćen štednjom. Možda se to može usporediti s onim (dalmatinskim) vicom o Bodulu koji je svog magarca učio da ne jede. I kada ga je upravo naučio, tovar je krepao.

Kakve su perspektive Grčke s eurom?

EK i Berlin svakako računaju kako će i ova turistička sezona u Grčkoj biti dobra i kako će valjda početi funkcionirati mehanizmi koji će te prihode onda dovesti i u državnu blagajnu. Ali novim udarom na stanovništvo slabijih prihoda će doći do još manje potrošnje građana Grčke - i taj ljetni prihod od turista će brzo nestati. Privatizacija će samo značiti da će se prodajom dobiti novac, ali će tako nestati i dugoročnih prihoda. Praktično nema proizvodnog sektora koji u Grčkoj ima perspektivu, barem ne takvoga koji bi jamčio standard kakav Grci smatraju da zaslužuju.

Zato MMF ne misli da će rast BDP-a u Grčkoj i sljedeće godine biti bitno veći od 1,5%, a ovaj program pomoći ionako istječe sljedeće, 2018. godine. Dakle Atena neće moći opsluživati svoje kredite i čitava priča opet počinje od početka: opet posuđivati da bi se vraćali dugovi.

Tsiprasova vlada pak pokušava i ucjenjivati ostale članice zone eura: prijeti da će čak i ove reforme biti povučene, ako se Ateni ne oprosti dio duga - naime, one ionako trebaju stupiti na snagu tek 2019., odnosno 2020. Jer pred svojim Grcima, Tsipras je čitavim nizom rezova već praktično izdao baš sva načela s kojima je bio izabran. Jučer su opet grčki umirovljenici bili na ulicama, a nezadovoljstvo je sve veće. A 2019. su opet i izbori u Grčkoj i tko zna za koju opciju će tada Grci dati svoj glas.