Grčka širi svoje teritorijalne vode

Ove srijede (20.1.) parlament u Ateni bi trebao donijeti odluku o proširenju teritorijalnih voda na 12 morskih milja na zapadu zemlje. Riječ je o dijelu Jonskog mora između zapadne Grčke i Italije. Očekuje se da će parlamentarci podržati taj prijedlog. Grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias je izjavio kako je nedodirljivo pravo Grčke da proširi svoje teritorijalne vode te da za to nisu potrebni pregovori s drugim zemljama. On je rekao da bi teritorijalne vode najradije proširio na 12 morskih milja i u Egejskom moru. No u tom slučaju susjedna Turska prijeti ratom. Grčki ministar unutarnjih poslova Jorgos Gerapetritis pak najavljuje da će se to ipak dogoditi „kada dođe pravi trenutak". Činjenica da Grci svoje teritorijalne vode na zapadu proširuju upravo sada, pet dana prije ponovnog pokretanja razgovora s Turskom, mogla bi se shvatiti kao poruka u smjeru Ankare.

Prema UN-ovoj Konvenciji o pravu mora iz 1982. godine načelno svaka država može svoje teritorijalne vode proširiti na maksimalno 12 morskih milja. Tu je i Isključivi gospodarski pojas koji se smije prostirati na najviše 200 morskih milja od polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora. Važna iznimka: kada se ta područja dviju ili više država preklapaju ili kod neriješenih graničnih pitanja zemlje se moraju bilateralno dogovoriti. Zadnja instanca u rješavanju sporova je UN-ov sud. To načelo se na prvi pogled čini jasnim, no njegova primjena u Egejskom moru nije jednostavna.

Situaciju dodatno otežava i to što Turska nije priznala UN-ovu Konvenciju te odbija vladajuće pravno mišljenje prema kojem ta Konvencija odražava pravila važećeg međunarodnog običajnog prava te je zato obvezujuća i za države koje ju nisu potpisale. Zato Grčka za početak svoje teritorijalne vode proširuje na zapadu zemlje, u Jonskom moru.

Spor s Albanijom uskoro pred rješenjem?

Taj korak ne bi bio moguć da Grčka i Albanija nisu pred eventualnim rješenjem njihovih prijepora. No ni tu stanje nije baš jednoznačno. U svakom slučaju, ministar Dendias je tijekom posjeta Tirani u studenome prošle godine po prvi put izjavio da su obje susjedne zemlje spremne riješiti svoja sporna pitanja o morskoj granici pred Međunarodnim sudom. Početkom ove godine albanski je premijer Edi Rama bio u kratkom posjetu Ateni. Inače, Atena i Tirana su još 2009. godine potpisale sporazum o određivanju Isključivoga gospodarskog pojasa, no do njegove primjene nikada nije došlo.

Zašto? „Grčko-albanski sporazum orijentirao se prema UN-ovoj Konvenciji o pravu mora i s međunarodno-pravnog stajališta bio je uzoran", kaže za DW Aristotelis Tziampiris, profesor Međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Pireju. No, objašnjava grčki profesor, taj je dogovor naišao na otpor u Tirani. Oštro ga je kritizirao upravo Edi Rama kao tadašnji vođa oporbe. Malo kasnije je albanski Vrhovni sud stavio taj sporazum izvan snage.

Sada je pogled uperen u budućnost. Prema pisanju medija, grčka diplomacija pokušava utjecati na albanskog predsjednika Ilira Metu, koji je skeptičan prema tom dogovoru. Ne preostaje puno vremena, upozorava Angelos Syrigos, profesor Političkih znanosti i zastupnik konzervativne stranke ND. „U travnju se u Albaniji održavaju parlamentarni izbori, do tada naš zajednički zahtjev mora biti spreman za izlazak pred Međunarodni sud", napisao je Syrigos u tekstu objavljenom u atenskom listu Kathimerini.

No politički analitičar Tziampiras ne dijeli to mišljenje pa kaže: „Teško je reći hoćemo li do parlamentarnih izbora u Albaniji postići jasnoću, ali ja ionako ne vjerujem da takve teme odlučuju izbore."

Generalna proba za kompromis s Turskom

U načelu kod te teme postoji samo mali broj spornih pitanja između Grčke i Albanije. Problematična bi mogla biti još samo mala otočna skupina sjeverno od Krfa. Riječ je o ukupno 11 manjih otoka i hridi koji su proteklih godina počeli privlačiti jedriličare u Jonskom moru. U ljeto 2015. ondje je odmor proveo i bivši grčki premijer Alexis Tsipras. U grčko-albanskom sporazumu iz 2009. je status te otočne skupine, prema istraživanju atenskog tjednika Proto Thema, riješen više u korist Grčke. Treba pričekati hoće li to smetati albansku stranu i hoće li ona zatražiti promjene.

U svakom slučaju je važno postizanje odluke ne zveckanjem oružja, nego obvezujućom sudskom odlukom, kaže Tziampiris. On vjeruje da bi se time olakšalo i postizanje budućega kompromisnog rješenja s Turskom. Naravno, Grci se nadaju da će odluka ići u njihovu korist – kako u Jonskom, tako i u Egejskom moru. No to nije sigurno.

Tziampiris kao primjer navodi dogovor s Makedonijom u sporu oko imena: „Jedan političar iz vlade može s time biti sporazuman ili ne, ali barem zna što se u njemu nalazi jer je sudjelovao u pregovorima. Kod odluke Međunarodnog suda je drugačije. Tamo odluku prepuštaš drugima."