Grčka tone u dugovima

Grčka vlada je odlučna 'stegnuti remen' svojih troškova: ovog četvrtka (9.6.) je kabinet u Ateni raspravljao punih šest sati, ali na koncu je jednoglasno prihvatio mjere kojima se planiraju uštede u iznosu od 28,4 milijarde eura do godine 2015., od čega bi se 6,4 milijardi trebalo uštedjeti već ove godine. Tu nije kraj naporima napuniti blagajnu: do iste godine se planira privatizacija državnih poduzeća kako bi se tako došlo do oko 50 milijardi eura, a objavljene su i mjere povišenja čitavog niza poreza i nameta.

Taj paket treba još prihvatiti grčki parlament u kojem vladajući socijalisti imaju 156 od ukupno 300 zastupničkih mjesta, ali nema sumnje kako će mjere izazvati nove, još žešće prosvjede među građanima Grčke. Teško je upuštati se u polemike, da li se svaka država, u mjerama štednje, doista najprije sjeti najslabijih - državnih službenika, umirovljenika, primatelja socijalne pomoći koji su pogođeni i ovim mjerama štednje, a na posljednjem mjestu su redovito velike novčarske institucije u zemlji.

Ali tvrdnje koje se u pravilu čuju kod takvih prosvjeda - "mi se nismo zaduživali, neka plaća onaj tko jest" - u pravilu nisu točne. Svugdje gdje postoji tri činovnika, makar bi bila dovoljna dva - i ma kako im niske plaće bile, znači doduše socijalni mir i jednog nezaposlenog manje, ali i "rupu" u koritu državnog broda i samo je pitanje vremena kada će brod početi tonuti. A Grčka - tone.

Nagli preokret njemačkog ministra financija Schäublea koji je i ovog tjedna Bundestagu morao objasniti, zašto se od gorljivog protivnika nove pomoći Grčkoj pretvorio u zdušnog zagovornika novih milijardi Ateni je rezultat činjenice kako je Grčka (kroz tisuće "rupica" na koritu), već potrošila većinu od 110 milijardi eura nužne pomoći koju je dobila prije otprilike godinu dana - i kako svjetsko tržište financija niti ne pomišlja posuditi novac toj zemlji.

Njemački ministar se zalaže da Grčkoj, zajedničkim snagama, pomogne "državni i privatni kapital" sa još 90 milijardi eura. Ali i sam ministar raspolaže informacijama da su i njemačke banke već prodale većinu grčkih obveznicama iz svojih blagajna - još dok barem nešto vrijede.

Jer koliko doista vrijedi obećanje Grčke da će vratiti novac koji primi - među stručnjacima ima sve manje dvojbi: "Grčka je blagajna prazna i nema šansi da ona vrati dugove", smatra profesor ekonomije Max Otte iz Wormsa. Sada je jedino pitanje, što učiniti: ekonomist i savjetnik njemačke vlade Lars Feld je uvjeren kako ništa ne pomaže niti puka odgoda naplate dugova.

Ne na kraju će to agencijama za vrednovanje pouzdanosti ulaganja značiti kako je nastupio takozvani "credit event" - dužnik ne može opslužiti svoj dug i to praktično automatski znači spuštanje ratinga još dublje prema "smeću". A to pak znači da će za Grčku novac postati još skuplji - i to je spirala koja vodi samo u nekontroliranu i potpunu propast.

Ali u međuvremenu nije riječ samo o Grčkoj: kako su se povukle banke i druge financijske institucije, trenutno je najveći vjerovnik Grčke - Europska središnja banka. Naravno da onda Trichet ne želi niti čuti o reprogramiranju grčkih dugova, jer će to značiti milijarde gubitaka samoj središnjoj novčarskoj instituciji ujedinjene Europe. Iako se prema svim ispitivanjima javnog mnijenja u Njemačkoj građani protive Grčkoj dati još "jedan jedini cent" njemačkog novca, ovako ili onako će to ionako plaćati svi u Europi.

Zato se barem ekonomski stručnjaci, koji si za razliku od političara - i pogotovo bankara, barem mogu priuštiti govoriti o svim činjenicama, zalažu za "hair-cut" - "šišanje" dugova Grčke. Jest da će boljeti oprostiti dugove državi koja je u njih dospjela kako je dospjela, ali to je još jedina nada prekinuti spiralu i Grčku barem teoretski dovesti u položaj da može opsluživati svoje dugove.

Autor: A. Šubić (agencije)