Grčka putovnica izbjeglicama?

Nakon kriznog sastanka sa premijerom Aleksisom Tsiprasom ovog utorka (13.4.) jedno priopćenje glasnogovornika vlade Gavrila Sakelaridisa je izazvala pažnju javnosti: svi koji u Grčkoj traže azil iz Sirije odmah će dobiti putne isprave predviđene zakonom kako bi mogli nastaviti put u zemlju kamo su željeli otići, objasnio je povjerenik premijera.

Time se čini da se ispunjavaju prijetnje koje smo prije toga čuli od političara grčke ljevice kako će jednostavno otvoriti granice i pustiti stotine tisuća izbjeglica u druge zemlje EU, ako one same nisu spremne prihvatiti njihov veći broj. Tijekom dana je stiglo ipak jedno drugo priopćenje kako će "svi koji traže azil iz Sirije odmah dobiti isprave kakve su predviđene zakonom.“ Odjednom se više ne spominje niti nastavak puta u druge države EU niti nekakve putne isprave.

Što se desilo? Grčka televizijska postaja Skai tvrdi kako je grčka vlada željela izbjeći dojam kako se ona ne pridržava obaveza iz Šengenskog sporazuma. Utoliko je priopćenje promijenjeno. Ali zašto se glasnogovornik vlade uopće dao povesti da objavi očito nepromišljenu formulaciju? Vjerojatno iz brzopletosti ili neiskustva, smatra Angelos Sirigos, profesor međunarodnog prava i politike sveučilišta Panteion u Ateni. Bilo kako bilo, priopćenje glasnogovornika nije niti sadržajno točno, dodaje Sirigos u razgovoru za Deutsche Welle: “Kad netko podnosi zahtjev za azil, ne smije dobiti putne isprave sve dok se ne razjasni njegov azilantski status. A to, u određenim okolnostima, može potrajati”.

Četiri puta više izbjeglica

Od prosinca 2014. godine je 262 izbjeglica dobilo putne isprave kojima mogu nastaviti putovanje unutar EU, piše atenski list Etnos. Ostali zahtjevi se još uvijek obrađuju. Ovaj list sluti kako će doći do „nove poplave izbjeglica“ u Grčku, a čini se da te slutnje potvrđuju i statistike grčke obalne straže za prvi kvartal ove godine: u usporedbi s istim razdobljem prošle godine se gotovo učetverostručio broj izbjeglica koje preko Turske dolaze u Grčku iz Sirije i drugih zemalja. „Makar su još uvijek snažni vjetrovi nad istočnim dijelom Egejskog mora, broj izbjeglica uvelike raste i ako se tako nastavi, u ljetu ćemo biti suočeni sa rekordnim brojkama“, upozorava Angelos Sirigos.

Ovaj pravnik poznaje problematiku sa izbjeglicama: još donedavno je ovaj 49-godišnjak je bio glavni tajnik u atenskom Ministarstvu unutarnjih poslova. Kao što je tamo uobičajeno, kako se promijenila vlada, morao je napustiti svoju dužnost a strana mu je politika vladajuće ljevičarske stranke. Ipak Sirigos ne vjeruje kako novi vlastodršci sada koriste strah od izbjeglica kako bi odvratili pažnju od vlastitih grešaka i gospodarskih problema u Grčkoj. Doista postoji izazov što učiniti sa sve više izbjeglica i njega se ne može previdjeti, upozorava pravnik: „Po mom mišljenju, ova rasprava o izbjeglicama nije odvraćanje pažnje nego je prije dodatno opterećenje za novu vladu. Dok su bili oporba su obećali mnogo toga, također i kada je riječ o izbjeglicama i njihovom prihvaćanju. Ali sad je sve veća razlika između očekivanja i stvarnosti.”

Neka Europska komisija nešto učini

I primjer zastupnika Sirize, Janisa Mihelojanakisa jasno pokazuje u kojoj mjeri je emocionalna rasprava o izbjeglicama među ljevicom: krajem 2014. je kao oporbeni političar podržao štrajk glađu sirijskih izbjeglica koji su tražili njihovo pravo dobiti azil. Mihelojanakis je čak simbolično i osobno nekoliko dana štrajkao glađu. Danas taj političar odlučno zahtjeva hitnu izmjenu europskih propisa o pružanju azila i zato i od grčkog europskog povjerenika (za migracije) Dimitrisa Avramopulosa traži da učini više. On bi trebao Europljane stalno podsjećati kako su granice Grčke ujedno i granice EU. Konačno, Avramopulos svoju europsku dužnost može i zahvaliti Sirizi, upozorava političar sa Krete.

Atena već odavno zahtjeva reformu europskih propisa, takozvane Konvencije iz Dublina III. prema kojoj je za tražitelje azila nadležna država u koju je prvo stupio unutar EU. Kao i mnogi prethodni grčki premijeri tako i premijer Tsipras traži ravnomjernu raspodjelu izbjeglica među svim državama članicama EU. Inače će Grčka postati prihvatni centar za migrante, požalio se Cipras europskom povjereniku Avramopulosu za vrijeme njegove posjete Ateni.

Kako misli stručnjak za međunarodno pravo Sirigos, taj zahtjev je malo ili nimalo realističan: promjena uredbi Dublin III. je moguća samo jednoglasnom odlukom i time leži u dalekoj budućnosti. Jedino što Grčka može učiniti jest da zatraži više novca iz europskih fondova za azil i migracije.