Grčka i sigurnosni rizik?

U Njemačkoj je rasprava o krizi u Grčkoj poprimila još jednu dimenziju. Ovaj put se ne radi o gospodarskom pitanju ostanka u eurozoni, nego o tomu da li bi u slučaju izlaska to moglo predstavljati opasnost po sigurnost Europske Unije. Horor scenarij glasi: gospodarska nestabilnost bi vodila političkoj destabilizaciji Grčke i dovela bi do nereda u cijeloj regiji. Val izbjeglica u smjeru Europe zbog sukoba u Siriji i mogućeg napada Izraela na Iran, teško da bi se mogao zaustaviti na grčkoj granici, koja je ujedno i vanjska granica EU-a.

Opasnost od terorizma

Grčki ministar unutrašnjih poslova Evripidis Stylianidis stoga upozorava: "Ukoliko ne shvatimo da se preko Grčke prelamaju različiti problemi koji pritišću Evropu, onda nećemo biti u stanju vladati situacijom. Zato Grčka mora zadržati gospodarsku i političku stabilnost. U suprotnom strahujem da ćemo imati posla s islamističkom propagandom, s organiziranim kriminalom, pa čak i s terorizmom."

S ovom argumentacijom ministra iz Atene slažu se prije svega političari iz redova njemačkih demokršćana. Pretpostavlja se da oni na taj način podržavaju kancelarku Angelu Merkel koja želi ostanak Grčke u eurozoni. Većina građana Njemačke u ovom trenutku naime nije baš uvjerena kako je to neophodno. No pitanje je da li bi se to mišljenje promijenilo ako bi se u obzir uzeo i sigurnosni čimbenik?

Grčka se ne smije prepustiti Rusima

Ova argumentacija se ne oslanja samo na pitanje mogućeg vala izbjeglica. Neki političari posežu i za argumentima iz doba hladnog rata. Prezadužena i isfrustrirana Atena bi se mogla okrenuti Rusiji, glasi ta teza. Financijski dobrostojeća Rusija ne bi se u Grčkoj angažirala samo na gospodarskom planu. Moskva traži novu stratešku bazu za svoju mornaricu u Sredozemlju, jer je sirijska luka Tartus postala nesigurna.

Stručnjak za sigurnost i šefica zaklade German Marshall, Constanze Stelzenmüller ovakvu geopolitičku argumentaciju smatra "histeričnom". Ona doduše isto tako vjeruje da bi val izbjeglica iz Sirije mogao zapljusnuti Grčku. No ipak ne smatra kako je to nerješiv problem. Naravno da bi i moguće zalihe plina i nafte u istočnom Sredozemlju mogle promijeniti geostratešku važnost Grčke u očima Rusije ili Kine. Ipak, ona ističe kako i Njemačka većinu plina dobiva iz Rusije, pa opet nije zapala u političku ovisnost od Moskve.

Stelzenmüller ne može zamisliti da bi u slučaju izlaska iz eurozone Grčka mogla napustiti i NATO. Ukidanje eura bi, međutim, Grčkoj otežalo preuzimanje svog dijela obveza u sigurnosnom sustavu zapadnog vojnog saveza.        

Okretanje prema Turskoj

Christian Mölling iz zaklade Nauka i politika iz Berlina u mogućem izlasku Grčke iz eurozone vidi prije svega gospodarski problem. Država na koju bi u toj regiji Bruxelles trebao  pojačano obratiti pozornost je Turska, smatra on:

"Turska je to pokazala tijekom arapskog proljeća, pokazuje to i sada u jeku krize u Siriji. Ona je izuzetno važan, mada ne i jednostavan partner. Turska postaje sve snažnija i raste njezino samopouzdanje. Bilo bi dobro kada bi EU iskoristila tu snagu i samopouzdanje u svoju korist i to tako da s Turskom barem na vojnom polju razgovara kao s ravnopravnim partnerom. Zašto podržavati državu kao što je Grčka, od koje se u ovom trenutku ne može očekivati previše?", zaključuje Mölling.