Grčka u problemima zbog iranskog tankera
21. kolovoza 2019
Nakon tjedana napetosti, iranski tanker „Adrian Darya 1" je napustio luku Gibraltara i natovaren s 2,1 milijuna barela sirove nafte je na putu prema Grčkoj. Brod je od 4. srpnja u luci držala britanska mornarica zbog sumnje da brod, protivno sankcijama Europske unije, prevozi naftu za Siriju. Nakon što je Iran pismeno premijeru Gibraltara Fabianu Picadu zajamčio da brod ne prevozi naftu za Siriju, vlasti britanske enklave su posadi dozvolile daljnju plovidbu.
Beskompromisni Washington
Što je izazvalo bijes službenog Washingtona koji iza tankera naslućuje iransku Revolucijsku gardu koju je SAD proglasio terorističkom organizacijom. 16. kolovoza SAD su čak izdale i sudski nalog za blokadu iranskog tankera kojeg je Gibraltar ignorirao. Što je još više razljutilo SAD.
Sada se tanker, prema neslužbenim informacijama, nalazi na putu prema grčkoj luci Kalamata što za novog premijera Kirijakosa Micotakisa znači prvi veliki međunarodni problem otkako je nedavno došao na vlast. Američko veleposlanstvo u Ateni je grčkoj vladi već priopćilo da je teret tankera ilegalan. Bez pomnijeg objašnjenja, Washington tvrdi da se iranskom sirovom naftom potiču terorističke akcije.
Znači ako grčke vlasti dopuste uplovljavanje iranskog tankera time, po tumačenju Washingtona, pomažu terorizam. Koje posljedice po službenu Atenu bi to moglo sa sobom povući zasad nije jasno. SAD je očito najviše stalo do toga da prema Iranu i dalje pokazuje beskompromisni stav. Pritom se tehničko pitanje može li Adrian Daya 1, uopće uploviti u luku Kalamata, stavlja u drugi plan. Washingtonu je važno čitav problem podići na jednu moralnu razinu i uvjeriti se u to do koje mjere saveznici stoje iza politike Bijele kuće.
Pritisak na Micotakisa
Novom premijeru Micotakisu ovaj problem dolazi u nezgodnom trenutku. Apsolventu Harvarda je vrlo važno održati dobre odnose s SAD-om. Atena treba Washington zbog napetih odnosa s Turskom ako bude trebalo i zbog vojne pomoći. I na europskoj razini mora pokazati da je u stanju riješiti komplicirane međunarodne probleme.
Podrška europskih partnera, koji vrlo pomno prate krizu oko iranskog tankera, mu je potrebna zbog jednog drugog projekta. Micotakis je naime u predizbornoj kampanji svojim sugrađanima obećao smanjenje poreza za što mu je opet potrebna podrška Bruxellesa kad je u pitanju odnos prema grčkim dugovima. Bezuvjetna podrška Washingtonu bi mogla uzbuditi duhove u Bruxellesu.
No Grčka ovdje igra važnu ulogu i zbog činjenice da posjeduje najveću trgovinsku flotu na svijetu. Zabrana uplovljavanja za Adriana Daryu 1 bi moglo za sobom povući slične osvetničke poteze u Perzijskom zaljevu gdje Grčka, a time i Europska unije, vrlo prisutna svojim tankerima. Eskalacija na ovom polju ne treba nikome a pogotovo ne Bruxellesu koji se trudi uzde sukoba s Iranom držati pod kontrolom.
Washington i dalje u smjeru eskalacije
No SAD-u bi zaoštravanje sukoba Grčke s Iranom dobro došlo. Ako Iran zaposjedne ili čak napadne EU brodove, ostatak Europe teško da bi mogao i dalje insistirati na politici deeskalacije prema Teheranu. Washington bi tada u Bruxellesu mogao dobiti partnera u agresivnoj polici prema Iranu.
Za EU je kriza oko tankera težak udarac politici smirivanja situacije oko nuklearnog sporazuma s Iranom koji se nalazi pod znakom pitanja otkako je u Washingtonu na vlasti Donald Trump. Grčka se tu našla usred globalnog pitanja na koji dosad nije imala direktnog utjecaja. Kriza oko tankera je dodatno poljuljala i prekoatlantske veze koje su desetljećima bile neupitne pa čak i pitanje slijede li Europska unija i NATO s Washingtonom na čelu iste ciljeve.