Gospodarstvo Berlina buja, ali to ima i negativne posljedice

Sredinom studenoga gradske su vlasti ponosno predstavile aktualne brojke. Berlinski proračun u iduće dvije godine je uravnotežen, dugovi su prošlost. "Berlin je obavio svoje domaće zadaće", naglasio je Richard Meng, glasnogovornik Senata u Berlinu. Poruka je bila jasna: politika je dobro privređivala, težišta rada su bila dobro postavljena.

Poneki promatrači su bili iznenađeni. Berlin je već odavno na glasu kao cool i dinamičan grad, ali ne i kao financijski solidna adresa. Sjetimo se samo fijaska s izgradnjom novog aerodroma, datum otvaranja je pomaknut nekoliko puta, a troškovi gradnje rastu. Berlin je već godinama financijski ovisan o bogatijim saveznim pokrajinama. U prvom polugodištu 2013. Bavarska, Hessen i Baden-Württemberg u smjeru glavnoga grada su prebacili gotovo dvije milijarde eura u okviru financijskog "izjednačenja". Njime se u Njemačkoj pokušava spriječiti da dođe do predubokog jaza između razvijenih i manje razvijenih saveznih pokrajina.

Magnet za avanturiste i kreativce

Odnedavno Berlin bilježi osjetan porast poreznih prihoda. Ako se procjene potvrde, grad bi u 2014. mogao zabilježiti plus od 400 milijuna eura, prihodi će kako se očekuje biti umnogome veći od rashoda. Razlog uspjeha je turizam. Turizam je u Berlinu druga najprofitabilnija gospodarska grana. 25 milijuna noćenja godišnje, tu je impresivnu brojku potvrdio i glasnogovornik gradskog parlamenta Richard Meng: "U Europi smo po tome na trećem mjestu, iza Pariza i Londona. A to naravno sa sobom donosi nova radna mjesta i novac."

Brojni gosti iz inozemstva Berlin posjete i tamo ostanu živjeti. Godišnje broj stanovnika raste za oko 30 tisuća. Meng smatra da Berlin privlači posebnu vrstu ljudi: Berlin je magnet za one koji žele doživjeti nešto posebno. Za kreativce, one koji nešto žele i razviti." Ali Berlin ne vole samo avanturisti, već i velike kompanije i organizacije. U Berlin se "doselio" i Microsoft, u samom centru grada Amerikanci su se preselili u novu poslovnu zgradu na četiri kata, s 30.000 kvadratnih metara prostora.

Grad poduzetnika

Novac se slijeva u gradsku kasu i zbog još jednog razloga. Posvuda u Berlinu posljednjih su godina nikle bezbrojne male internetske i medijske tvrtke. Berlin je njemačka i međunarodna internetska prijestolnica, to za DW potvrđuje i Michael Bahrke iz Instituta njemačkoga gospodarstva (IW) u Kölnu. Osim toga Berlin je prepoznatljiv i po mnoštvu trendovskih klubova, barova, dizajnerskih dućana...

Gospodarski rast u Berlinu od 2005. do danas iznosi 17%. To je čak i više nego u tradicionalno gospodarski jakim pokrajinama kao što je Bavarska. U istom razdoblju u Berlinu je otvoreno 17% više novih radnih mjesta - više nego u bilo kojoj drugoj njemačkoj pokrajini. Rastu i plaće.

Tamna strana booma

Sve ove pozitivne brojke imaju ipak i negativne posljedice. Cijene nekretnina su u posljednjih nekoliko godina znatno porasle. Sve više špekulanata nekretninama je aktivno u glavnom gradu Njemačke. "Dolaze ljudi s puno novca, i naravno da se ugroženima osjećaju Berlinčani koji već dugo žive u našem gradu i koji nemaju tako puno novca", priznaje Meng.

U najpopularnijim kvartovima gotovo da više i nema "starih" Berlinčana. Gradske vlasti su prepoznale problem i najavljuju se ulaganja u izgradnju novih stanova, vrtića ili škola. Ekonomist Michael Bahrke upozorava da od pozitivnog ekonomskog razvoja u Berlinu profitira samo jedan dio grada i njegovih žitelja. U centru Berlina sve više je onih koji dobro zarađuju, a sve više ljudi s nižim plaćama i nezaposlenih prisiljeno je na stanovanje u takozvanim "problematičnim kvartovima" na rubu grada. Političari se, tvrdi Bahrke, moraju pobrinuti da od uspjeha Berlina profitiraju svi Berlinčani.