Gospodarski razvoj gubi trku protiv - demografije
19. rujna 2010
Stručnjaci očekuju da bi već u rujnu ili najkasnije u listopadu, broj nezaposlenih u Njemačkoj mogao pasti ispod brojke od 3 milijuna osoba bez posla - u zemlji s preko 80 milijuna stanovnika. Već u kolovozu je prijavljeno 3,19 milijuna nezaposlenih, što je najniža stopa u kolovozu u posljednjih 18 godina.
Doduše, njemački savezni Zavod za zapošljavanje ima svoje metode za "uljepšavanje" statistike - među njih na primjer ne broji bolesne ili one koji su na dopunskom obrazovanju.
Ali čak i ako se ubroji oko milijun osoba koji su potencijalni nezaposleni, podaci su bolji nego što se itko mogao nadati. Jer treba se sjetiti kako se opseg njemačkog gospodarstva u recesiji prošle, 2009. godine smanjio za pet posto i zato izgleda kao čudo da nezaposlenost ne samo da nije skočila, nego se smanjuje.
"Čudo" - ili katastrofa?
Političari rado ističu svoje zasluge za to "čudo": prava zaposlenih su uvelike smanjena, već čitavo desetljeće povišice jedva da prate stopu inflacije - što znači da plaće realno padaju, a Njemačka sve više raste na ljestvici konkurentnosti. Podatke o zaposlenosti pomalo muti i činjenica kako je u međuvremenu više od trećine mladih zaposlenih tek s ugovorom na ograničeno vrijeme, a politika - osobito ova vladajuća koalicija desnice - još niti ne pomišlja uvesti reda na tržište takozvanih "radnika na posudbu", djelatnika uslužnih tvrtki koji nude radnike "pravim" poduzećima.
Ali sve je više stručnjaka koji u tom "čudu" ne vide ništa čudnog - nego pravu katastrofu koja nezaustavljivo nadire na Njemačku. Jer ovaj puta za pad broja nezaposlenih nije zaslužan gospodarski rast, nego razvoj pučanstva. Još 2006. godina je bila godina prekretnice: tada je po prvi puta više zaposlenih napustilo posao - odlazeći u mirovinu ili iz drugih razloga, nego što je mladih došlo na njihovo mjesto.
Već 2010. je zato broj osoba na tržištu rada pao za oko 90 tisuća - ali to još nije ništa u usporedbi s onim što će doći. 2015., kada u mirovinu ode prvo godište u kojoj je bilo mnogo beba, počinje prava kriza gdje će se godišnje tržište rada smanjivati za 390 tisuća radnika. Do 2025. se očekuje da će biti sedam milijuna ljudi manje na tržištu rada!
Gospodarstvu ne trebaju nekvalificirani
Što je još gore - to nisu tek "ljudi" i "zaposlenici", nego stručnjaci koji su čitav svoj radni vijek proveli u nekoj tvrtki. Osobe bez ili s niskim kvalifikacijama, niti u budućnosti neće lako naći posao. Ali stručnjaka - osobito u tehničkoj ili medicinskoj struci, već i danas nema dovoljno. Kad demografska kriza počne, stručnjaka će nedostajati gotovo baš svugdje.
U gospodarstvu su već i danas mnogi svjesni da ih čekaju teška vremena, ali politika je jedva u stanju slijediti njihove želje. Kao prvo rješenje se nameće pitanje otvaranja državnih granica za stručnjake iz inozemstva. Ali dok se političari zanose u demagoškim raspravama da li žele ili ne žele "nove gastarbajtere", čitava ta polemika polako gubi svaki smisao.
Jer Njemačka nipošto nije jedina zemlja Europe koju čeka ovaj problem, a druge zemlje - poput Velike Britanije ili Francuske, već odavno čine sve što mogu da privuku stručnjake iz drugih zemalja. Ali oni nigdje ne rastu na drveću, a inženjeri i liječnici i iz "novih" zemalja Europske unije sve češće radije ostaju kod kuće - jer su i tamo potrebni.
Pusta zemlja
Drugo rješenje je daleko skuplje: školovanje. I tu gospodarstvo vrši pritisak na politiku jer si Njemačka više ne može priuštiti studente koji napuštaju sveučilište ili mlade koji iz ekonomskih razloga ne mogu studirati. Puke stidljive reforme školstva i pozivi za više novca za obrazovanje, više nisu dovoljni.
Umjesto toga, ostaje još samo posegnuti za "unutrašnjim rezervama" - još duži radni vijek stručnjaka. To pak ima i svoje prirodne granice, a nakon toga će njemačkim tvrtkama preostati još samo jedan izlaz: preseliti svoje pogone i sjedišta u inozemstvo.
Autor: A. Šubić (dpa, FTD, Der Spiegel)
Odg. ur.: Z. Arbutina