Gorka čaša vina
5. srpnja 2007
Kaže se : in vino veritas – u vinu je istina. I vino je doista jedna vrlo emocionalna tema, stoga je i planirana reforma europskog tržišta vina vrlo problematična. To zna i danska povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer-Boel:
"Ja nisam naivna. Znam da se na vino gleda vrlo emocionalno. Računam s puno otpora protiv mojih prijedloga, ali to nam ne smije skrenuti pažnju od činjenice da je reforma vinskog sektora prijeko potrebna", kaže ona.
Novac bačen u vjetar
Potrošnja vina u Europskoj uniji već godinama opada. Udio vina uvezenih iz Sjedinjenih Država, Čilea i Australije raste i trenutno iznosi oko 7 posto. Europska unija troši 700 milijuna eura godišnje na uništavanje jeftinih vina iz južne Europe koje nitko neće da kupuje. Taj novac koji je u je u njezinim očima potpuno uludo utrošen, povjerenica Unije za poljoprivredu želi upotrebiti za financiranje gašenja nerentabilnih pogona i reklamu za europska vina:
«Prijedlozi imaju za cilj poboljšanje konkurentnosti europskih vinara, ponovno osvajanje dijelova tržišta koji su izgubljeni, isušivanje zloglasnih vinskih jezera i pojednostavljivanje stvari.»
Mudrija raspodjela
Ukupna svota od milijardu i 300 milijuna eura godišnje kojom se potiče i podupire tržište vina trebala bi ostati ista, ali bi trebala biti inteligentnije raspodijeljena, kaže Mariann Fischer-Boel.
Njemački vinari posebno se žestoko protive prijedlogu da se zabrani dodavanje šećera stolnim vinima, čime se do sada podizao postotak alkohola u njima. Dodavanje mošta trebalo bi ubuduće biti dozvoljeno, ali ne više i subvencionirano od strane EU-a. To znači da bi vinari koji ne mogu rentabilno proizvoditi, morali «zatvoriti butigu», što EU-ova povjerenica ne skriva. Takvi bi, pak, trebali dobiti neku vrstu odštete ili nagrade za to što su prestali s proizvodnjom koja se ne isplati:
«Najvažniji instrument je atraktivna nagrada za vinare koji nisu konkurentni a koja bi ih motivirala da u roku od pet godina izađu s tržišta vina i da iskrče svoje loze.»
Ostati vjeran tradiciji ili pratiti modne trendove?
Stroga pravila za oznake mjesta porijekla trebala bi u idućih nekoliko godina postati mekša i blaža. Tradicionalni francuski vinari poput Jeana Francoisa Quenina iz Bordeauxa, međutim, odbijaju temeljitu reformu uređenja vinskog tržišta.
«Radi se o puno više toga nego što je samo tradicija. Radi se o vinima koja se samo ovdje mogu proizvoditi, koja imaju neusporedivu aromu. Bila bi velika šteta kada bi se to izgubilo samo da bi se radilo vino koje prati trenutnu modu u svijetu.»
Vinar Jean Luc Thunevin, također s područja Bordeauxa, pak, vjeruje da se europska vina moraju prilagoditi svjetskom tržištu:
«Moderna vina diktiraju trend. A on ide u smjeru punijeg i slađeg okusa. Jasno je da naše društvo više ne želi trpki, suhi okus, već slađa vina. Čovjek danas hoće biti glađen i mažen.»
Da bi reforma subvencija za europska vina doista bila provedena u djelo, mora je blagosloviti svih 27 ministara poljoprivrede zemalja članica, a već sada je prijedlog novog zakona izazvao žestoke rasprave i kontroverze među vinarima u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj i Rumunjskoj.