Google protiv Australije: Pet pitanja i pet odgovora
25. siječnja 2021
Što se događa u Australiji?
Google je zaprijetio da će „isključiti” svoju tražilicu u Australiji. Razlog je planirano usvajanje jednog zakona o medijima. Njime australske vlasti žele prisiliti Google i Facebook da plaćaju naknadu australskim medijskim kućama – ako internetski giganti na svojim platformama distribuiraju njihove medijske sadržaje. U slučaju nepoštivanja zakona, prijete višemilijunske kazne.
Tijekom saslušanja pred australskim Senatom, Mel Silva, Googleova menadžerica za Australiju i Novi Zeland, rekla je da „Google doista nema izbora", nego da blokira pristup svojoj popularnoj tražilici u Australiji, ako se spomenuti zakon usvoji u sadašnjem obliku – iako je to zadnja stvar koja njezina kompanija želi, dodala je ona.
Australski premijer Scott Morrison nakon toga je priopćio da njegova vlada neće dozvoliti takva zastrašivanja: „Mi ne reagiramo na prijetnje." Parlament odlučuje koja i kakva pravila vrijede u Australiji, napomenuo je premijer.
Zašto je spor eskalirao?
Google je po vlastitim navodima otvoren za pregovore s medijskim kućama, tvrtka im je spremna platiti određenu svota novca. Američki internetski gigant ipak pojašnjava da planirani australski zakon ide pak – predaleko. Australska regulacija, poznata i pod imenom News Media Bargaining Code, predviđa naime da Google mora plaćati novac već i za samo širenje linkova koji vode do medijskih sadržaja – a ne samo u slučaju da na svojoj platformi objave (nešto duże) sažetke članaka. To jednostavno nije u składu s načinom funkcioniranja tražilica na internetu, kaže Googleova menadžerica Silva.
Osim toga je sporna i procedura postupka mirenja u obliku na koji je definiran novim zakonom: ako se Google i pojedine medijske kuće ne uspiju dogovoriti oko novčane naknade, konačnu svotu bi trebao odrediti „sudac” – kojeg imenuje država. Za Google je, kako tvrdi ta kompanija, takva procedura prevelik, odnosno financijski rizik čije je posljedice nemoguće predvidjeti.
O čemu se zapravo radi?
"Internetske tražilice zarađuju puno novca sa sadržajima nakladnika, ali ne i sami nakladnici”, tvrdi Christian Solmecke, odvjetnik iz Kölna, specijaliziran za medijsko, odnosno pravo koje vrijedi za sadržaje na webu. Google pak argumentira da nakladničke kuće generiraju brojne „klikove" zahvaljujući činjenici da se linkovi na članke nalaze na npr. Google Newsfeedu. Ali to nije dovoljno nakladnicima. Oni žele svoj „dio kolača”, odnosno da Google plaćanjem licenci njima proslijedi dio profita. „Za Google su tu radi ni manje ni više nego o milijardama”, tvrdi Solmecke. On ipak ne vjeruje da će Google svoje prijetnje i ostvariti, odnosno da će „isključiti” svoju tražilicu u Australiji: „Sumnjam da će do toga doći. Tražilice su na koncu konca elementarni dio digitalnog svijeta.”
Svejedno trzavice u Australiji otkrivaju jednu globalnu dilemu. Google je nedavno u Australiji već pokazao kako to izgleda kad se jednom dijelu stanovništva više ne „prikazuju” sadržaji lokalnih medija. Američka tvrtka je priopćila da se radilo o „testu” – ali su mnogi to shvatili kao demonstraciju moći. Kao poruku u stilu: „Tko se ne povine Googleu, više neće biti vidljiv među rezultatima pretrage, a oni kojih nema na tražilici na duži rok nemaju šansu za preživljavanjem na tržištu”, kaže Solmecke i dodaje: "Oduzimanje mogućnosti Googleu da koristi vlastite sadržaje, to może biti samo teoretski pitanje.”
EU planira isti zakon kao Australija?
EU je u proljeće 2020. usvojio jednu smjernicu o zaštiti autorskih prava – kojom se predviđa usvajanje zakonske regulative za zaštitu "kreativnih sadržaja”, među kojima su i novinski članci. Slično kao i u Australiji, njime bi nakladničke kuće imale pravo na dio prihoda koje internetske tvrtke poput Googlea ostvaruju distribucijom novinskih članaka – na primjer uz pomoć plaćenih reklama. Svaka članica EU-a bi tu smjernicu trebala "prevesti” u nacionalno zakonodavstvo, odnosno usvojiti (u zadanim okvirima) vlastiti zakon o zaštiti autorskih prava "kreativne” industrije.
Ali europska smjernica ipak ne nameće Googleu i Facebooku baš iste obveze kao australski zakon. Za razliku od Australije, smjernicom EU-a se Googleu dozvoljava distribuiranje pojedinih riječi ili kratkih dijelova teksta, a nije predviđen ni automatski postupak "mirenja”, kaže za DW Stephan Dirks, stručnjak za područje autorskih prava i medijsko pravo iz Hamburga.
Prijeti li i Europi sličan spor?
Čak i ako zakoni na europskoj razini ne budu tako sveobuhvatni kao u Australiji, stručnjaci smatraju da se ne może isključiti mogućnost (pravnih) sukoba između Googlea i članica EU-a. Ono što se događa u Australiji „nam sigurno daje naslutiti na kakav će način Google reagirati na primjenu europske smjernice”, kaže Stephan Dirks i podsjeća na iskustva i prošlosti. Njemačka je već 2013. uvela pravila o zaštiti autorskih prava, npr. u sektoru medija. Google je tada objavio da taj koncern ubuduće među rezultatima pretrage neće prikazivati članke nakladničkih kuća – ako zakon doista stupi na snagu. „To nam sigurno prijeti i sad, ako reforma autorskih prava stupi na snagu”, predviđa naš sugovornik.
I Christian Solmecke upozorava da Europa mora pozorno pratiti konflikt između Googlea i Australije. "Reakcija big-tech poduzeća u Australiji se može shvatiti i kao najava mogućeg budućeg ponašanja i prema Europi.” Francuska je smjernicu EU-a već pretočila u nacionalno zakonodavstvo. Nakladnici i Google su se u toj zemlji dogovorili oko visine naknade. Na temelju tog sporazuma Google bi sad trebao ispregovarati pojedinačne ugovore s medijskim kućama.
No, većina članica EU-a još uvijek nije usvojila vlastita pravila zaštite autorskih prava. Nije dakle isključeno, napominje Stephan Dirks, da su Googleove prijetnje već imale određenog učinka na zakonodavstvo nekih članica Europske unije.