Gernot Erler: zašto Gruziju kažnjavaju, a Srbiju ne?

Prije dvadeset godina došlo je do posljednjeg velikog proširenja Europske unije. Bio je to povod da se sagleda njemačka vanjska politika u istom razdoblju, posebice što se tiče odnosa prema zemljama jugoistočne Europe, od kojih većina čeka na ulazak u ovo društvo.

O tomu se ovoga četvrtka opširno raspravljalo u Bundestagu, no ne, kako je to uobičajeno, u odborima ili na sjednicama nego na prikladnim okupljanjima vezanim, na ovaj ili onaj način, s jugoistočnom Europom.

Društvo za jugoistočnu Europu (SOG) organiziralo je ova dva okupljanja, jedno povodom 80. rođendana bivšeg i počasnog predsjednika SOG-a i doajena njemačke vanjske politike Gernota Erlera i drugo na kojem je dodijeljena ovogodišnja Novinarska nagrada solidarnosti SOG-a novinaru Xhabiru Memediju Deralli.

Brnabić nije prisustvovala tribinama

Erler je na svojoj funkciji državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova u prvom kabinetu Angele Merkel u dobroj mjeri krojio njemačke vanjskopolitičke smjernice. A i kad je u pitanju jugoistočna Europa ovaj socijaldemokratski političar je bio i jedan od onih koji su se u velikoj mjeri zalagali za priznanje Kosova. I to u vrijeme, kako je to rekao demokršćanski političar i sudionik tribine Peter Beyer, kada to nije bilo samo po sebi razumljivo u političkom Berlinu.

Zanimljivo je da je istog dana i u isto vrijeme u zgradi Bundestaga u nastupnom posjetu boravila i nova predsjednica Skupštine Srbije i bivša premijerka Ana Brnabić. No ona nije prisustvovala događajima koje je organiziralo Društvo za jugoistočnu Europu (SOG).

Prisutni su zato osim Beyera i Manuela Sarrazina, predsjednika SOG-a i specijalnog vladinog povjerenika za jugoistočnu Europu bili i Enver Hoxhaj, potpredsjednik Skupštine Kosova i bivši ministar vanjskih poslova Kosova.

Mogući novi sukobi na Balkanu

Erler je na pitanje DW-a o procjeni obnove oružanih sukoba zaključio kako je i ova opcija moguća ako se u obzir uzme pogoršanje odnosa između Kosova i Srbije u posljednje vrijeme. „Moramo uzeti u obzir i da je Putinu u interesu raspirivanje novog oružanog sukoba u Europi što bi odvratilo od rata u Ukrajini a za Zapad bi predstavljalo najgori mogući scenarij", rekao je Erler.

Hoxhaj ne smatra da bi između Kosova i Srbije moglo doći do novih sukoba poput onoga krajem devedesetih. „Ali istovremeno se moramo zapitati tko je još donedavno vjerovao da ima onih, a da se razumijemo, ne radi se o običnim civilima, koji su bili spremni napasti vojnike NATO-a kao što se dogodilo prošle godine na sjeveru Kosova", upozorio je bivši ministar vanjskih poslova i zaključio kako je „Srbija spremna učiniti mnogo toga kako bi pripojila sjever Kosova".

Gruziju se kažnjava, Srbiju ne

Hoxhaj je spomenuo i nedavnu rezoluciju crnogorskog parlamenta o Jasenovcu kao očiti pokušaj Srbije da opstruira proeuropske snage u Crnoj Gori jer se pokazalo da je ova rezolucija naišla ne žestoke reakcije Zagreba o čijem zelenom svjetlu ovisi i napredak u pregovorima Podgorice i Bruxellesa.

Erler je u razgovoru za DW uvijek iznova izražavao čuđenje činjenicom da se srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić uspijeva prodati kao veliki zagovornik ulaska Srbije u Europsku uniju a s druge strane radi u korist Rusije. „Mene čudi da je Bruxelles sada odlučio prekinuti pregovore s Gruzijom zbog donošenja zakona koji idu na ruku Rusiji a Srbiji se istodobno toleriraju mnogo veći ustupci Kremlju", kaže Erler.

Strah od Grenella i Trumpa

Tijekom dvosatne tribine uvijek je iznova ponavljano pitanje promjene globalnih odnosa i utjecaj na jugoistočnu Europu u slučaju ponovne pobjede Donalda Trumpa. Predstavnik demokršćana i nekadašnji izvjestitelj za zapadni Balkan demokršćanskog zastupničkog kluba u Bundestagu Peter Beyer posebno je na zub uzeo bivšeg Trumpovog veleposlanika u Berlinu i kasnijeg specijalnog izaslanika Bijele kuće za pregovore između Srbije i Kosova Richarda Grenella.

„Grenell je uvijek iznova posljednjih godina bio u regiji pod tko zna kojom izlikom", rekao je Beyer koji je u vladi Angele Merkel obnašao funkciju koordinatora za transatlantske odnose. On je izrazio bojazan da bi se, ako Trump dođe na vlast, moglo ponovno pokrenuti pitanje razmjene teritorija koje EU i Njemačka odbacuju kao izuzetno opasnu opciju.

„Trump je uvjeren da će okončati rat u Ukrajini za jedan dan ako dođe na vlast i vjerojatno misli da će isto tako riješiti i problem Srbije i Kosova. Mislim da se moramo na mnogo toga pripremiti. I to ne vrijedi samo za Srbiju i Kosovo nego i za BiH", upozorio je Beyer.

Novi saziv Europskog parlamenta i Komisije bi mogao zapadni Balkan gurnuti u drugi plan

No okupljeni su govorili i o fokusu EU-a na zapadni Balkan nakon promjene na kormilu u Bruxellesu. „Postoji opasnost da se novi saziv Europskog parlamenta i Komisije u potpunosti okrene problemu Ukrajine i zapadnom Balkanu okrene leđa. To je opasno jer i u ovoj regiji vreba opasnost od rasplamsavanja starih i stvaranja novih žarišta", rekla je jedna od sudionica tribine, bivša potpredsjednica bugarske vlade Meglena Pugačieva.

Kao jedan od problema koji koče zemlje zapadnog Balkana se uvijek iznova, pa i na ovom skupu, spominje pritisak na medije. O tome je tog popodneva u Bundestagu svjedočio i Xhabir Memedi Deralla, novinar i aktivist za ljudska prava iz Sjeverne Makedonije, ovogodišnji dobitnik novinarske nagrade solidarnosti Društva za jugoistočnu Europu.