Gdje jer nestala njemačka Ljevica?

Njemački socijalisti ovih dana ljubomorno gledaju na susjednu Francusku. Tamo je ljevičarski savez koji predvodi Jean-Luc Mélenchon zauzeo drugo mjesto na parlamentarnim izborima, osramotivši predsjednika Emmanuela Macrona, jer je njegovoj liberalnoj stranci time uskraćena parlamentarna većina.

A u nekim drugim zemljama socijalisti su na vlasti, i to godinama. Premijer Pedro Sanchez u Španjolskoj i premijer Antonio Costa u Portugalu su obojica iz socijalističkih stranaka. Sada je u Kolumbiji Gustavo Pedro izabran za predsjednika - također socijalist.

Ljevičari i dalje mogu biti uspješni, ali, čini se, svugdje osim u Njemačkoj. Za to postoji više razloga, a glavni je njihova prošlost. Korijeni stranke Ljevice sežu sve do komunističke diktature koja je vladala u Njemačkoj Demokratskoj Republici (DDR) koja je postojala od 1949.-1990. kada je okončana mirnom revolucijom.

Nekad najjača opozicija u Bundestagu

Iz svemoćne velike stranke Socijalističkog jednistva Njemačke (SED) je prvo nastala Stranka demokratskog socijalizma (PDS), a zatim 2007. je od njih nastala stranka Ljevice. Njen najveći uspjeh je bio nakon izbora 2013. godine, kada je četiri godine bila najveća opozicijska stranka, sve do 2017. godine. To se sada potpuno promijenilo, te je ona najprije na jedvite jade ušla u njemački parlament, a trenutno jedna od najslabijih stranaka oporbe. Pored toga, uistinu dobre rezultate ona nikada nije postigla na saveznom nivou, već na pokrajinskim izborioma i to na području bivšeg DDR-a.

Kada je koalicija Socijaldemokrata (SPD) i Zelenih, koja je vladala na saveznom nivou od 1998. do 2005. godine, radikalno restrukturirala tržište rada i socijalno tržište, tadašnji PDS sa ujedinio s razočaranim članovima SPD-a i sindikata. Zajedno su sebi dali novo ime - Stranka Ljevice (Die Linke).

Različite reakcije na ruski rat u Ukrajini

Strateški cilj Ljevice je da se konačno politički etablira lijevo od SPD-a širom Njemačke. Sudjelovanje u vladi je odavno realnost u istočnoj Nemačkoj, ali na zapadu, nova stranka, nastala od starih komunista, je ostala neprimjetna, uglavnom zbog svoje prošlosti.

Važan razlog za neuspjehe su često kontradiktorne pozicije Ljevice u vezi s vanjskom i sigurnosnom politikom. Reakcije na rat Rusije u Ukrajini je aktuelni primjer. Većina zastupničkog kluba je podržala prijedlog po kojem je Vladimir Putin opisan kao „brutalan agresor i osvajač". Pozdravljene su i sankcije protiv oligarha i ratnih profitera.

No istovremeno zastupnici okupljeni oko karizmatične bivše predsjednice kluba zastupnika Ljevice, Sahre Wagenknecht, imaju drugačiji stav. Iako osuđuju ruskog predsjednika Putina, kritiziraju i širenje NATO-a na istok.

Bivši čelnik stranke, Gregor Gysi, je na to reagirao žestoko optuživši ih za „potpuni nedostatak empatije prema mrtvima i povrijeđenima koji su žrtve agresorskog rata".

„Grupa oko Wagenknecht je samo zainteresirana za spašavanje svoje stare ideologije po svaku ciojenu. Za njih je NATO zlo, SAD je zlo, savezna vlada je zla", piše Gysi u otvorenom pismo svojim protivnicima unutar stranke. Istovremeno, „NATO nije napravio ni jednu grešku kojom bi se opravdao rat Rusije", tvrdi Gysi.

Protiv 100 milijardi za vojsku

S druge strane, stranka Ljevice je jedinstvena kada se radi o investiranju u njemačku vojsku Budeswehr. Ona odbija planirani specijalni fond od 100 milijardi eura smatrajući da se taj novac može bolje upotrijebiti za socijalne projekte. Međutim, ona nije imala nikakve koristi od ovakvog stava. Na ovogodišnjim izborima u tri njemačke savezne pokrajine, Schleswig-Hollsteinu, Severnoj Rajni-Vestfaliji i Sarlandu, socijalisti nisu uspjeli preći izborni prag od pet posto i ući u parlament.

U ovim teškim vremenima za njemačke socijaliste, Ljevica se samo može tješiti činjenicom da još uvijkek sudjeluje u četiri od 16 pokrajinskih vlasti i to u Berlinu, Bremenu, Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji i Tirinškoj.

Najprominentnija figura Ljevice je Bodo Ramelow, koji je predsjednik pokrajinske vlade u Tirinškoj. On već duže vrijeme poziva na više jedinstva. „Stranka koju zanimaju samo njeni ideološki sukobi, koji nemaju važnost izvan stranke, može vrlo brzo nestati sa scene", upozorava Ramelow.

Ramelov upozorava svoju stranku

Ramelowa, koji je poznat kao pragmatičan političar, posebno muči rat u Ukrajini. „Puko kritiziranje NATO-a ne rješeva ni jedan problem“.

Na stranačkom kongresu koji se u subotu i nedjelju (25./26.6.)  u glavnom gradu Tirinške, Erfurtu, trebao bi biti izabran novi odbor stranke. Vodstvo stranke nadu u budućnost crpi prije svega iz nedavne studije Zaklade Rosa Luxemburg, koja je povezana sa strankom. Prema rezultatima jednog ispitivanja javnog mnijenja, 18 posto građana si može zamisliti da svoj glas daju stranci Ljevice - gotovo petina Nijemaca.

Tražeći odgovor na pitanje zašto taj potencijal nije iskorišten ko-predsjednica stranke Janine Wissler smatra da se u situaciji kada su ljudi zaokupljeni pitanjima poput epidemije korone, izbjeglicama i zaštitom klime, Ljevica više bavila sama sobom nego političkim protivnicima.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu