Gdje je nestalo blago „El Chapa“?
3. kolovoza 2019
Što biste Vi napravili da imate 12,6 milijardi dolara? Gdje biste sakrili taj novac? To je pitanje koje si već nekoliko dana postavljaju vlade SAD-a i Meksika – nakon što je jedan sud u New Yorku naredio zapljenu tog novčanog iznosa od meksičkog narkolorda Joaquína "El Chapa" Guzmána. Šefa zloglasnog Sinaloa-kartela. Čovjeka koji je osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.
Meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador upravo je tu svotu deklarirao kao – vlasništvo Meksika. To je pitanje „pravednosti", dodao je. S druge strane njegovi prethodnici i njihove vlade u 18 godina takozvanog rata protiv narko-mafije u potpunosti su zakazale po pitanju konfisciranja imovine „El Chapa" i njegove obitelji.
Vlada SAD-a nije nimalo bolja. Mariel Colón, odvjetnica u „El Chapovom" timu u New Yorku, telefonski mi je priopćila da vlada Sjedinjenih Američkih Država do sada nije ništa zaplijenila.
"Nije se pronašla nikakva imovina koja je upisana na ime Guzmán Loera. Iznos od 12 milijardi je smiješan. Gospodin Guzmán nema taj novac", kazala mi je Mariel Colón. Poznati odvjetnik Jeffery Lichtman, glavni branitelj El Chapa, čovjek među čijim su klijentima mafijašaki bossovi poput Johna A. Gottija, nakon presude koju je izrekao sudac Brian Cogan bio je prilično ironičan: „Ako nema imovine, onda se ništa ne može ni platiti." Lichtmann je dodao: „Koliko dugo se već traži njegova imovina? Nekoliko desetljeća?"
Bijela kuća je već prije presude najavila da novac koji se zaplijeni od „El Chapa" namjerava iskoristiti za gradnju zida između Meksika i SAD-a. A za što bi se novac mogao iskoristiti u Meksiku? Dovoljan je pogled u bilancu javnih rashoda za 2019. da se shvati kako bi vlada Lópeza Obradora s tih 12,6 milijardi dolara praktički mogla financirati kompletan godišnji proračun za pravosuđe, odnosno sve institucije unutarnje i nacionalne sigurnosti. U njihovo područje djelovanja pripada i borba protiv organiziranog kriminala. Oni bi trebali promatrati mafijaške šefove poput „El Chapa", hvatati ih i kažnjavati. Ali zašto do sada ni američka, a ni meksička vlada nisu uspjele pronaći i samo djelić procijenjene imovinske vrijednosti „El Chapa"?
Gubitak novca boli više od gubitka slobode
Stvarni poraz teškog zločinca nije presuda koja znači doživotni zatvor, već gubitak njegove nagomilane imovine, objašnjava Roberto Scarpinato, talijanski državni odvjetnik iz Palerma, koji se već 25 godina bori protiv organiziranog kriminala – i koji je iznimno uspješan po pitanju zapljene imovine sicilijanskih mafijaša. Samo između 2008. i 2010. on je mafiji „oteo" pet milijardi dolara.
„Mentalitet tih ljudi je ovakav: dok sjedim u zatvorima, izvan zatvora moj novac radi za mene. Iako sam u zatvoru, ja sam osigurao budućnost moje obitelji. Moja riječ još ima težinu, dakle nisam propao", kaže Scarpinato.
On objašnjava da se zaplijenjeni novac u Italiji „integrira" u državni proračun, te da se uglavnom koristi za isplatu odšteta žrtava mafije. Zaplijenjena imovina u obliku nekretnina može se koristiti za socijalne projekte: kao mjesto utočišta, za državne službe, centre za prevenciju ovisnosti. Poduzeća koja su izravno ili neizravno bila u vlasništvu mafije, prelaze u državno vlasništvo.
Italija kao uzor
Sve to lijepo zvuči, ali gdje je sad novac „El Chapa"? „U Italiji istragu o imovini pokrećemo istovremeno s istragom o mogućim kaznenim djelima", pojašnjava državni odvjetnik. „Čim uspješno okončamo istragu, te se osobe uhiti i mi zaplijenimo njihov posjed, kako bi spriječili da imovina nestane."
Čim se uhiti članove nekog mafijaškog klana, kreće se s daljnjom istragom, kako bi se pronašlo imovinu koja je skrivena „dublje". A predmet te istrage je i rodbina uhićenih: supruge, djeca, braća, rođaci i druge osobe od njihovog povjerenja kao što su prijatelji, prijateljice, ljubavnici i ljubavnice i tako dalje.
U Italiji se oštro kažnjava i pogrešno deklariranje imovinske vrijednosti. A čim se kod mogućih suučesnika pojave naznake posjeda vrijedne imovine, odmah počinje nova istraga: „Ukoliko neka nekretnina nije u skladu s poreznom prijavom, odnosno ako se ne može podastrijeti dokaz zakonitog stjecanja imovine, tu se nekretninu konfiscira", kaže Scarpinato.
U istom tjednu u kojem je izrečena presuda „El Chapu", Državno odvjetništvo u Palermu je provelo zajedničku operaciju s američkom vladom – u Palermu i u New Yorku, kako bi se uhitilo članove Cosa Nostra klanova Inzerillo i Gambina. Tijekom akcije prisluškivanja jedan član klana Inzerillo je rekao: „Najgore je kad ti zaplijene imovinu."
Trgovina drogom
Milijuni „El Chapa" vjerojatno nikada neće biti pronađeni. Za to vrijeme njegova kći Alejandrina Gisselle Guzmán Salazar u srpnju je prezentirala svoju vlastitu modnu kolekciju "El Chapo 701". Ime je to koje aludira na mjesto na koje je magazin Forbes postavio njezinog oca – radi se o listi najbogatijih ljudi svijeta. Ona je uzgred 2012. bila uhićena od strane američkih vlasti, nakon što je pokušala ući u SAD s krivotvorenim dokumentima. Dva mjeseca je provela u zatvoru i onda je protjerana u Meksiko.
Njezina modna tvrtka se prezentira preko web-stranice, a ima i profil na Facebooku. Sjedište poduzeća je grad Guadalajara u meksičkoj saveznoj državi Jalisco. U paleti (skupih) proizvoda izdvaja se i jedan kožni remen s vezom od srebrnog konca – cijena je 770 dolara. Na mušterije čeka i novčanik ukrašen nitima srebra. Cijena: 180 dolara. Osim toga u asortimanu su i ženske i muške majice s likom Guzmána Loere. Neki su proizvodi već rasprodani.
"Rođen u brdima, skromni prodavač naranača s velikim ciljevima i puno ambicija, ponosan na svoje podrijetlo, prijatelj svijeta, odlučan, pažljiv vođa za svoje ljude, s jakim ciljevima i idealima, hrabar, karizmatičan i častan…", tako glasi reklamna poruka s kojom kći opisuje svoga kriminalnog oca, oca čije ime komercijalizira.
„Stvarna moć kartela Sinaloa „El Chapo" je, kao i u svakoj drugoj kriminalnoj skupini, ekonomska moć, zahvaljujući kojoj se i može ilegalno baviti svojim poslovima", kaže talijanski lovac na mafijaše Scarpinato. „Oni mogu potkupiti vlasti, mogu financirati ratove narko-kartela. To je bezlična moć koja nadilazi figuru šefa narko-mafije. Nije dovoljno proganjati pojedine osobe. Mora se slomiti njihovu ekonomsku moć."
*Novinarka i autorica Anabel Hernández godinama istražuje i piše o narko-kartelima i korupciji u Meksiku. Nakon više prijetnji smrću napustila je svoju domovinu i sad živi u Europi. Ove godine ju je DW odlikovao Nagradom za slobodu govora.