«Gazprom» i Bjelorusija na ratnoj nozi

Dan nakon što su pregovori u Moskvi okončani bez rezultata, stanje na «plinskoj bojišnici» se zaoštrilo. Bjelorusija je zaprijetila obustavom protoka plina prema Europi, ostvari li «Gazprom» svoje najave. Glavni grad Minsk je nešto poput plinskog čvorišta između Rusije, Poljske, Njemačke, Slovačke, Madžarske i Ukrajine. Da Bjelorusija neće popustiti zahtjevima «Gazproma», jasno je sinoć, nakon povratka iz Moskve, dao do znanja dopredsjednik Vlade Semaško: «Gospodin Miller iz ‹Gazrpoma› me nazvao i rekao da moram doći u Moskvu, jer od 26. prosinca više ne postoji ugovor o isporuci ruskoga plina Bjelorusiji, na što sam mu ja odgovorio kako onda više ne postoji ni ugovor o tranzitu ruskoga plina kroz Bjelorusiju.»

«Gazprom» je još preklani, u veljači, Bjelorusiji pokušao zavrnuti ventil. Kriza je tada potrajala svega 16 sati. Nakon što je Minsk smanjio protok plina za Litvu, rusku enklavu Kalinjingrad i u pravcu Zapada, dotične su se zemlje oglasile prosvjedima.

Lukašenko siguran u sedlu

Ovog je puta Bjelorusija kao protumjeru najavila drastično povećanje cijena tranzita. Minsk očigledno zahtijeva 125 dolara za protok tisuću metara prostornih plina, dok je kao krajnji korisnik ruskog plina spreman platiti najviše 75 dolara za istu količinu. Na to je reagirao glasnogovornik «Gazproma» Kuprijanov: «S takvim se novogodišnjim poklonima od ‹Gazproma› ne može računati. ‹Gazprom› nije Djed Božićnjak.»

Ruski se koncern nastoji domoći većinskog vlasništva nad bjeloruskim plinovodom, čime bi predsjednik Lukašenko izgubio jedan od najjačih aduta. Njegov je odnos s Putinom ionako napet, ali je malo vjerojatno da će konflikt s Moskvom poljuljati diktatorov unutarnjopolitički položaj. Inače, gotovo 30 posto ruskog plina na Zapad stiže preko Bjelorusije.