1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

G7 apelira na talibane

25. kolovoza 2021

Sa samita najvažnijih zapadnih zemalja G7 upućeni su apeli talibanima. SAD definitivno napušta Kabul narednog utorka. Europska komisija poziva SAD da ostavi otvoren zračni most.

https://p.dw.com/p/3zSG1
Ljudi čekaju pred zračnom lukom u Kabulu
Ljudi čekaju pred zračnom lukom u KabuluFoto: Rahmatullah Alizadah/Xinhua/picture alliance

Države-članice skupine G7 (Kanada, SAD, Francuska, Velika Britanija, Italija, Japan i Njemačka) i Europska unija obećale su nakon virtualnog samita da će „i dalje evakuirati što je više moguće ljudi iz Afganistana". Ali ovo obećanje vrijedi samo do narednog utorka, jer Sjedinjene Američke Države ne žele i nakon 31. kolovoza produžiti zračni most. „Nismo mogli produžiti rok", priznala je u Berlinu njemačka kancelarka Angela Merkel nakon video konferencije G7.

S obzirom na sve veću opasnost u Kabulu, predsjednik SAD-a Joe Biden smatra da je previše opasno ostaviti tamo 6.000 vojnika, koji osiguravaju i upravljaju aerodromom u Kabulu. Njegov primarni cilj je da ne izgubi više nijednog vojnika, prenose američki mediji. Doduše, predsjednik Biden je još prošlog tjedna izjavio da američke trupe trebaju ostati u Afganistanu dok sve građanke i građani SAD-a ne budu izvučeni iz te zemlje.

No glasnogovornik Ministarstva obrane nije mogao reći koliko se američkih državljana još uvijek nalazi u Afganistanu. SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i mnoge druge nacije do sada su iz Kabula izvukli oko 60.000 ljudi.

Joe Biden
Joe Biden ostaje pri odluci o povlačenju idućeg utorkaFoto: Jim Watson/AFP

"Moralna obveza"

Predstavnici EU-a, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, pozvali su još jednom SAD da ostavi otvoren zračni most koliko god je to potrebno. Oni su rekli kako je „moralna obveza" da iz zemlje u kojoj sada vladaju talibani izvuku vlastite građanke i građane, ali i Afganistance koji su radili za Zapad, žene, aktivistice i suradnike humanitarnih organizacija. „Oni kojima je u regiji potrebna naša pomoć su žene i djeca“, rekla je Ursula von der Leyen. „Mi znamo tko su te žene, gdje su i kakvoj opasnosti su izložene", naglasila je predsjednica Europske komisije. I dodala da one ne smiju pasti u ruke krijumčara ljudima i kriminalnih bandi.

Grupa sedam zemalja se založila za pomoć susjednim zemljama, Iranu i Pakistanu u zbrinjavanju izbjeglica. Unutar Afganistana su, prema podacima Europske komisije, u bijegu 3,7 milijuna ljudi – najviše žena. Mnoge od njih žele pobjeći u neku od susjednih zemalja. Kanada, SAD i Velika Britanija su obećale Ujedinjenim narodima da će u okviru programa preseljavanja svaka od njih primiti po 20.000 izbjeglica. Predsjednica Europske komisije je rekla da nedostaju slična obećanja EU-a.

Austrija je već priopćila da ne želi primiti ni u kom slučaju nijednu jedinu izbjeglicu iz Afganistana. Ursula von der Leyen je upozorila da kriza u Afganistanu još jednom pokazuje da bi EU morao usvojiti zajednički migracijski sporazum. Članice EU-a se od 2015. ne uspijevaju dogovoriti ni o jedinstvenoj azilantskoj politici niti o ključu raspodjele izbjeglica među zemljama članicama.

Ursula von der Leyen
Ursula von der Leyen: „Oni kojima je u regiji potrebna naša pomoć su žene i djeca“Foto: Olivier Matthys/AP Photo/picture alliance

Zahtjevi talibanima

Članice G7 su pozvale talibane da i nakon što se zatvori zračni most u Kabulu dozvole svim strancima i Afganistancima da napuste zemlju ukoliko to žele. Ostalo je otvoreno kako bi taj „zahtjev" i „pritisak" trebali izgledati. Postoje prijetnje financijskim sankcijama. Razvojna pomoć EU-a već je blokirala oko milijardu eura za narednih sedam godina.

EU je pak najavio da će nastaviti s isporukom humanitarne pomoći, koja treba doći direktno do ljudi u nevolji. Pomoć u hrani bi s 50 milijuna trebalo u ovoj godini skočiti na 200 milijuna eura, najavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Do sada je oko 40 posto stanovništva dobivalo hranu od humanitarnih organizacija. „Naravno da će sada biti teže nastaviti s dostavom pomoći, s obzirom da je na terenu ostalo veoma malo osoblja", upozorava jedan dužnosnik EU-a u povjerljivom razgovoru za DW u Bruxellesu. „Mi nećemo više moći doprijeti do svih", rekao je.

Kako dalje?

Države G7 su se suglasile u jednom: da eventualnu vladu islamističkih talibana priznaju samo ako bude poštovala ljudska prava i ne bude ograničavala prava žena. U suprotnom će zemlji biti uskraćena svaka financijska pomoć. Talijanski ministar vanjskih poslova Luigi di Maio je upozorio europske partnere da ne kritiziraju SAD zbog okončanja zračnog mosta. Ne smijemo nanijeti štetu transatlantskom savezu, rekao je Di Maio.

Vladimir Putin
Vladimir Putin je optužio SAD da je ostavio kaos u AfganistanuFoto: Mikhail Metzel/ITAR-TASS/imago images

Direktor Minhenske sigurnosne konferencije, nekadašnji njemački veleposlanik u SAD-u Wolfgang Ischinger je za DW rekao da je „strašno gledati kako se u ovoj situaciji raspada Zapad. To je dobro samo za protivnike Zapada".

Oglasio se također i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je optužio SAD da je ostavio kaos u Afganistanu. Tako se ugrožavaju susjedne zemlje, ali i Rusija, s obzirom da bi iz Afganistana ponovo mogao dolaziti teror. G7 je nasuprot tome uputio još jedan apel. Talibani, naime, ne bi trebali pružati utočište terorističkim grupama, stoji u pisanom priopćenju nakon virtualnog samita. To je prioritet.

No, ne zna se što će se idući tjedan događati na aerodromu u Kabulu. Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u Berlinu da se ne zna hoće li uopće biti zračnog prometa. Glasnogovornik Pentagona izjavio je u Washingtonu da nadzor zračnog prometa u Afganistanu obavljaju skoro isključivo američki vojni kontrolori leta. Ali, i oni će naravno idućeg utorka napustiti Kabul. Turska je ranije planirala nastaviti osiguravati zračnu luku sa 600 vojnika. Ali nakon strelovitog preuzimanja vlasti od strane talibana, Ankara je povukla ovu ponudu.

Riegert Bernd Kommentarbild App
Bernd Riegert Korespondent u Bruxellesu s fokusom na ljude, priče i politiku Europske unije.