Frontex se suočava s novim problemima

Agencija Europske unije za zaštitu granica Frontex se suočava s nekoliko unutrašnjih problema. To pokazuje istraživanje emisije „Reschke TV" koja se emitira u programu njemačkog javnog servisa ARD. S jedne strane, tu su poteškoće s novom elitnom jedinicom Frontexa, Standing Corps. Osim toga, pokrenute su nove interne istrage zbog moguće umiješanosti u ilegalna vraćanja migranata.

Europskoj agenciji sa sjedištem u Varšavi prijeti još jedan problem, a novi direktor Hans Leijtens, koji je na toj poziciji tek nešto više od godinu dana, mora se suočiti s pitanjem hoće li njegov najavljeni novi početak zaista uspjeti.

Nova jedinica Standing Corps smatra se prestižnim projektom Europske komisije u borbi protiv neregularnih migracija i prekograničnog kriminala. Do 2027. godine, postupno bi trebalo biti angažirano ukupno 10.000 zaposlenih - bilo direktno u Frontexu ili onih koje šalju zemlje članice EU-a. Politička odluka donesena 2019. godine da se u nekoliko godina formiratako velika jedinica je mnoge iznenadila.

Kritike iz više zemalja članica

Novo istraživanje sada pokazuje da je nekoliko zemalja članica EU interno uputilo oštre kritike na račun nove elitne jedinice. To proizlazi iz zapisnika sa sastanka Strateškog odbora za pitanja migracija, granica i azila (SAEGA), koji je dat na uvid ekskluzivno za potrebe ovog istraživanja. Dokument datira iz veljače. U ovom odboru razmjenjuju mišljenja visoki Eu dužnosnici.

Nekoliko zemalja je pohvalilo novu jedinicu, ali su se posebno kritične pokazale države na vanjskim granicama EU. Španjolska je, na primjer, priopćila da osoblje Standing Corps-a trenutno često nije učinkovito. Grčka je kritizirala da su pri selekciji, obuci i izgradnji kapaciteta nove jedinice "potrebna poboljšanja".

Više zemalja, uključujući Italiju i Francusku, prigovorilo je da jedinica nije dovoljno dobro usklađena "s potrebama i zahtjevima država članica".

"Ogroman zadatak"

Suočena s optužbama, Europska komisija je priopćila da je Frontex obavezan uvesti poboljšanja. Frontex je odgovorio da izgradnja prve uniformirane jedinice EU-a predstavlja "ogroman zadatak" za koji nema prethodnih modela. Usprkos raznim izazovima, agencija tvrdi da je na dobrom putu da do 2027. godine ima 10.000 graničara.

Kako istraživanje sugerira, Europska komisija i Frontex zasad predstavljaju novi Standing Corps kao veću jedinicu nego što je ona u stvarnosti. Prema planovima, do kraja 2023. godine trebalo je biti spremno oko 7.500 od budućih 10.000 članova.

Međutim, u stvarnosti nikada nije bilo toliko osoba u službi za Frontex. Mnoge pozicije države članice popunjavaju samo na nekoliko mjeseci, a ne za cijelu godinu, a neki rezervni službenici uopće nisu bili angažirani. Prema preračunavanju u pune radne sate, krajem 2023. godine u Standing Corpsu Frontexa nije bilo 7.500 nego približno samo 4.200 osoba.

Nove optužbe za pushback

Za nemir u Frontexu skrbe i nove optužbe za pushback-ove. Pod pushbackom se podrazumijeva vraćanje migranata nazad preko EU granica, bez omogućavanja podnošenja zahtjeva za azil. U prošlosti su se često pojavljivali slučajevi u kojima su graničari država članica silom sprječavali migrante da uđu u EU.

Umiješanost u pushback prakse pojedinih država članica dovela je Frontex u duboku krizu. Dugogodišnji direktor Fabrice Leggeri podnio je ostavku 2022. godine zbog tih optužbi. Njegov nasljednik, Hans Leijtens, preuzeo je dužnost s obećanjem da neće tolerirati takve prakse.

"Ja sam odgovoran da moji ljudi ne sudjeluju u nečemu što se zove pushback," izjavio je Leijtens 2023. godine. Međutim, najnovije istraživanje pokazuje da su nedavno zabilježena najmanje dva incidenta u kojima su migranti očito vraćeni u turske vode.

Maskirane osobe štapovima prijete migrantima

Prvi incident dogodio se 25. siječnja 2024. Video snimci prikazuju maskirane muškarce kako se malim brodom, koji očito pripada grčkoj obalnoj straži, približavaju punom čamcu na napuhavanje s oko 30 osoba. Na snimku se vidi kako maskirani muškarci štapovima prijete migrantima. U pozadini se prepoznaje brod litvanske obalne straže, koji u Egejskom moru djeluje za Frontex.

Samo nekoliko sati kasnije, čini se da je čamac na napuhavanje uhvaćen od strane turskih vlasti u turskim vodama. Uspoređivanje priopćenja turske obalne straže o incidentu i dostupnih video snimaka sugerira da se radi o istom čamcu s istim osobama.

Vraćeni iz turskih voda?

Drugi mogući pushback, pri kojem se Frontex očito nije umiješao, navodno se dogodio 19. veljače 2024. Rano ujutro, prema istraživanju, oko 30 osoba bilo je u gumenom čamcu. Kada su drugi brodovi bili u blizini, neki su zvali u pomoć. To pokazuju video snimci koje posjeduju javni medijski servisi NDR i WDR. Jedan od većih brodova u blizini nosi zastavu bugarske obalne straže i djeluje za Frontex.

Migranti koji su zatražili pomoć nisu kasnije odvedeni u Grčku radi sigurnosti, nego su na kraju dospjeli u turske vode. Jedan svjedok kasnije je novinarima izjavio da su grčki službenici gurnuli čamac na napuhavanje u turske vode. Međutim, ova tvrdnja se nije mogla potvrditi.

Moguća rekonstrukcija

„Reschke TV" je s berlinskom istraživačkom agencijom Forensis rekonstruirala ova dva moguća pushbacka. Za analizu su vođeni razgovori sa svjedocima i pregledani snimci koje su napravili ljudi na čamcima i koje su prvo podijelili s norveškom nevladinom organizacijom Aegean Boat Report.

Forensis je putem vizualne usporedbe mogao usporediti planinske lance na snimcima s stvarnim pejzažom i tako preciznije odrediti pretpostavljene lokacije događaja. Prema tome, oba incidenta su se dogodila u grčkim vodama. Postoje i daljnji dokazi koji ukazuju na to da su se incidenti dogodili unutar EU-a: to sugeriraju i lokacijski podaci s mobilnih telefona koje su prenijele osobe na čamcima.

Grčka obalna straža je, s druge strane, priopćila da je spašavanje života na otvorenom moru za njih apsolutno obavezujuće. Njihove aktivnosti uvijek se provode u potpunoj suglasnosti s važećim zakonima: "Grčka obalna straža stoga odbacuje sve optužbe u vezi s navedenim navodnim pushbackovima", navodi se u priopćenju.

Nema pravne definicije pushbacka

Međutim, pushback, odnosno vraćanja, općenito se smatraju nelegalnim kada se osobe sprečavaju u pokušaju podnošenja zahtjeva za azilom i vraćaju preko vanjske granice EU-a.

Prema priručniku, čak se i od službenika Frontexa traži da "aktivno identificiraju osobe i informiraju ih o njihovim pravima koje možda žele ostvariti u vezi s međunarodnom zaštitom". Međutim, Frontex uvijek može samo djelomično donositi vlastite odluke. U slučaju zajedničkih operacija s nacionalnim vlastima, zapovjedništvo je naime u nadležnosti dotične države članice.

Frontex je zbog incidenata i moguće uključenost Frontexa pokrenuo internu istragu. Suočen sa snimcima, direktor Frontexa Leijtens izjavio je da je njegovim ljudima naloženo da spašavaju ljude u nevolji.

Na temelju novih optužbi, Leijtens je u intervjuu za Reschke TV rekao: "Mi smo moderna agencija i držimo se europskih vrijednosti". Osoblje Frontexa ne smije samo promatrati dok se ilegalni pushback odvijaju pred njihovim očima". "Želim da zaista nešto poduzmu", rekao je Leijtens. "Ne bi trebali sjediti i odmarati se jer misle da neka druga zemlja obavlja svoje poslove."

Frontex je pokrenuo tzv. Serious Incident Reports (izvještaje o ozbiljnim incidentima) u vezi s oba događaja. To su interne istrage posebnih incidenata. Iz Frontexa su odgovorili na upit da istrage još nisu završene.

Autori: Manuel Bewarder, Giorgos Christides, Stefanie Dodt, Jonas Schreijäg, NDR/WDR

Tekst je preuzet sa Tagesschau.de