Franak (ni)je rješenje

Visoka stopa nezaposlenosti i šepav gospodarski rast – za sve je kriv euro, ako je vjerovati nekim predsjedničkim kandidatima u Francuskoj. Zato traže istupanje iz eurozone i obećavaju da će na tome raditi ukoliko dobiju izbore. Ali, što bi se u tom slučaju dogodilo s ogromnim vanjskim dugom zemlje koja uz to ovisi od uvoza? Upustimo se u procjenu na temelju pitanja „što bi bilo kad bilo".

Kandidatkinja Nacionalne fronte Marin Le Pen je tu u potpunosti nedvosmislena – predlaže referendum o istupanju iz zone eura. Prema aktualnim anketama ona je najpopularniji kandidat, iako joj se za pobjedu u drugom krugu daju slabi izgledi. S druge strane političkog spektra i Jean-Luc Melenchon, kandidat ljevice, zastupa sličnu euroskeptičnu liniju. Traži da se redefiniraju europski ugovori ili da se, ako to ne da rezultate, istupi iz monetarne unije.

Ostali važni kandidati su pobornici Europske unije i eura – socijalist Benoit Hamon, republikanac Francois Fillon i bivši ministar ekonomije Emmanuel Macron koji nastupa kao neovisni kandidat i ima najviše izgleda za pobjedu.

Uvoz bi poskupio

Glavni argument koji navodi Marine Le Pen je suverenitet nad valutom. Da Francuska ponovo ima svoju valutu, onda bi ju mogla po potrebi devalvirati čime bi proizvodi u inozemstvu postali jeftiniji i time konkurentniji. Onda se za konkurentnost na tržištu više ne bi borilo niskim plaćama u Francuskoj, kaže Le Pen. Spominje i „briselski diktat" glede budžetskog deficita. Bez tog „diktata" bi Vladi u Parizu bile slobodne ruke za bogato subvencioniranje strateški važnih sektora poput brodogradnje.

To je makar djelomično točno, potvrđuje Anne-Laure Delatte, šefica vodećeg francuskog instituta za proučavanje međunarodne privrede CEPII. Francuski izvozni proizvodi bi zaista postali drastično jeftiniji. „Prilikom uvođenja eura je jedan euro vrijedio 6,5 franaka. Danas bi to bilo najmanje osam franaka", kaže ekonomistica za DW. „To znači da bi stranci u svojoj valuti manje plaćali za proizvode s cijenom u francima."

S druge strane bi jednako poskupio uvoz u Francusku. Prošle godine je zemlja uvezla roba i usluga za 48,1 milijardi eura više nego što joj je bio izvoz. Osim osnovnih živežnih namirnica, uvoze se mnogo nafte, plina i odjeće.

Platili bi siromašni

„Devalvacija francuske valute bi pogodila prije svega siromašnije slojeve stanovništva i male i srednje poduzetnike – dakle baš one za koje se euroskeptični kandidati navodno bore", kaže Olivier Pastre, profesor ekonomije na sveučilištu Pariz VIII. Jer, kako Pastre objašnjava u razgovoru za DW, upravo oni sa slabijim zaradama troše više novca na uvozne proizvode, najčešće prehrambene.

Naš sugovornik dodaje da bi slaba valuta značila skok kamata, a upravo su siromašni upućeni na kredite jer posjeduju manje imovine. Kamate bi porasle jer bi Francuska, usprkos uvođenju slabog franka, veći dio astronomskih dugova i dalje morala da vraćati u eurima. Šef Europske središnje banke Mario Dragi je nedavno, govoreći o eventualnom istupanju Španjolske i Italije iz eurozone, rekao da se prije istupanja moraju vratiti dugovi ovoj instituciji. Francuska u međuvremenu duguje više od dva bilijuna eura, što je gotovo čitav godišnji BDP zemlje.

Opasnost za EU?

Ni to ne bi bio kraj problemima, smatra makroekonomist Philippe Crevel. On vjeruje da bi izlazak Francuske iz zone eura značio potpuni kolaps privrede, ali i kolaps Europske unije koja ne bi mogla opstati bez svoje druge najjače ekonomije. „Francuska bi bankrotirala jer naprosto ne bismo mogli vratiti svoje dugove u eurima. Nitko ne bi kupovao naše franke!", kaže on. A bankrotirale bi, dodaje, razne banke i osiguranja čiji su dugovi također u velikoj meri izraženi u eurima i drugim valutama.

„Francuski BNP Paribas je poslije HSBC-a druga najveća banka Europe. Ako ona pukne, to bi bilo deset puta gore od sloma Lehman Brothersa  koji je 2008. doprinio nastajanju svjetske gospodarske krize", upozorava Crevel. Kada se tome dodaju velika osiguravajuća društva poput Axe, „nastao bi šok sustava koji bi čitave europske financije survao u anarhiju. Ništa ne bi bilo kao dotad."