Francuska vlada preživjela glasanja o nepovjerenju

Francuska vlada je s tijesnim rezultatom preživjela dvije inicijative za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijete zbog njene sporne mirovinske reforme. Za prvi zahtjev, koji je podnijela mala konzervativna stranka Liot, glasalo je 278 zastupnika, a za izglasavanje nepovjerenja bilo je potrebno najmanje 287. To što je nedostajalo devet glasova znači da je među konzervativnim republikancima morao biti veći broj neistomišljenika nego što se pretpostavljalo – unatoč tome što im je vlada učinila ustupke vrijedne milijarde.

Drugu inicijativu pokrenuo je desničarski Nacionalni savez, ali su za nju glasala samo 94 zastupnika. Nakon neuspjeha ta dva glasanja mirovinska reforma se smatra prihvaćenom. Ona će sada biti proslijeđena Ustavnom vijeću, a ako je ono potvrdi – stupa na snagu.

Prosvjedi širom zemlje

U nekoliko francuskih gradova i sinoć su zbog toga izbili nasilni prosvjedi. Najmanje 142 osobe uhićene su u Parizu, a 11 policajaca je ranjeno, prenose francuski mediji pozivajući se na izvore iz policije.

Spontanih demonstracija bilo je i u drugim gradovima, u Saint-Etienneu, Strasbourgu, Amiensu i Toulouseu.

Premijerka Elisabeth Borne prošli tjedan je uz pomoć proceduralnog trika progurala kontroverzne planove predsjednika Emmanuela Macrona o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu. Ona se pozvala na članak 49. francuskog Ustava koji predviđa da se zakon može usvojiti i bez potvrde u parlamentu, pod uvjetom da vlada nakon toga preživi glasanje o nepovjerenju.

Oporba je tada odmah najavila izglasavanje nepovjerenja, ali je to težak postupak – od 1962. godine to nikome u Francuskoj nije pošlo za rukom. Vlada se može pozvati na taj članak Ustava kada je riječ o pitanjima vezanima uz državni proračun, kao što je to sada slučaj s mirovinskom reformom. No ona to može koristiti samo jednom u parlamentarnoj godini.

Oporba najavljuje žalbu Ustavnom sudu

Taj potez vlade izazvao je oštre kritike oporbe. „Vlada više nema nikakav legitimitet, premijerka mora podnijeti ostavku", rekla je šefica ljevičarskih populista Mathilde Panot.

„Macron se ne može praviti da se ništa nije dogodilo", rekla je desničarka Marine Le Pen, „no minimum minimuma bi bio da smijeni Borne."

Lijevi i desni nacionalisti traže sada da se Ustavni sud o tome izjasni po hitnom postupku.

Sama premijerka je prije toga u parlamentu branila reformu i ujedno napala oporbu da velikim brojem amandmana onemogućava raspravu. Ona je podsjetila da članak 49. nije uveo „neki diktator" nego general De Gaulle. „Ako želite srušiti vladu, sada imate priliku za to“, ljutito je poručila Elisabeth Borne.

Borne bi mogla biti smijenjena

Ipak, premijerkina politička budućnost je neizvjesna. Predsjednik Macron će se vjerojatno odvažiti na nekakav simboličan novi početak i to moguće kroz rekonstrukciju vlade. Već danima se spekulira o budućnosti premijerke, čija je potraga za kompromisom, kako se u Francuskoj stalno ističe, na kraju neslavno propala.

Situacija je dodatno komplicirana, jer je Borne tek druga žena na dužnosti predsjednice francuske vlade. Njezina prethodnica Edith Cresson bila je 1990-ih premijerka samo jedanaest mjeseci. Ako Borne bude odmah smijenjena, srušit će taj neslavni rekord.

Macron, koji sebe predstavlja kao zagovornika jednakosti spolova, trebao bi to pokušati izbjeći. Priča se da će Borne ostati na dužnosti premijerke najmanje do početka travnja.

Macron – s vjetrom u lice

Ali, čak i s novim članovima vlade Macron će se morati i zapitati kako i što dalje. Mirovinska reforma izazvala je frustracije stotina tisuća Francuza, koje se posljednjih dana ispoljavaju u spontanim, a ponekad i nasilnim prosvjedima.

Sindikati žele nastaviti mobilizirati ljude – već za četvrtak su najavljeni novi štrajkovi i prosvjedi. Očekuje se da će se predsjednik suočiti s još većim otporom u provedbi reformskih projekata.

Reforma mirovinskog sustava predviđa prije svega postupno podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 64 godine do 2030. Trenutno je granica 62 godine. U stvari, odlazak u mirovinu u prosjeku počinje kasnije: oni koji nisu dovoljno dugo uplaćivali da bi dobili punu mirovinu, rade duže. Tek sa 67 godina dobiva se mirovina bez odbitka, bez obzira na to koliko dugo je uplaćivano u mirovinsko osiguranje. Vlada to želi zadržati i povećati mjesečnu minimalnu mirovinu na oko 1.200 eura. Cilj svih tih reformi je oporavak poljuljanog mirovinskog osiguranja.

idj (ard)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu