Financiranje haških optuženika - simboličan i skup čin

Izvjestiteljica za BiH u Europskom parlamentu, Doris Pack za Deutsche Welle ocjenjuje da je u pitanju “politička poruka” kojom Republika Srpska želi izraziti svoju posebnost u odnosu na ostatak BiH. “Republika Srpska vjerojatno misli da je tako bogata da može trošiti novac na ljude koji su dobro zbrinuti u den Haagu i koji žive mnogo bolje nego neki u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini. Ja ne mislim da im je potreban novac iz Republike Srpske. U pitanju je simboličan, ali skup čin, jer je taj novac potreban za budžet. Vidjela sam mnogo siromašnih i u RS i u BiH i novac bi se trebao čuvati za stvari koje su više u interesu građana“, smatra Pack.

UN izdvaja budžet za financiranje optuženih

U Haškom tribunalu za DW objašnjavaju da je na svakoj zemlji da sama odluči “što i kako”, odnosno u kojoj će mjeri podržavati razne aspekte troškova svojih građana koji se nalaze u pritvoru. Tribunal u to ne ulazi, ali naglašava da su potrebe Međunarodnog suda, kao i “potpuno financiranje troškova optuženih” osigurani iz budžeta UN-a.

“U trošokove vezane za optužene spada vođenje pritvorske jedinice i troškovi pravne pomoći”, objašnjava za DW Magdalena Spalinska iz novinske službe tribunala u den Haagu. “S jedne strane pritvorenicima se pruža niz besplatnih usluga i aktivnosti, kao što su zdravstvena zaštita, radna terapija, uvjeti za pripremanje obrane, računarska oprema, obrazovni tečajevi, sportske akitvnosti i prehrana. Isto tako oni dobivaju i džeparac za manje troškove.” U Den Haagu nisu mogli precizirati koja svota je osigurana od strane UN za troškove optuženih, ali kažu da “svi dobivaju isto” i da je budžet rezultat detaljnih konzultacija ovog suda i UN-a.

“Što se tiče troškova za pravnu pomoć u ovom trenutku ona predstavlja više od 10 posto budžeta Haškog tribunala. Tijekom prethodnih godina većini optuženih odobravana je kompletna pravna pomoć, zaključno s veljačom ove godine. Od ukupno 133 optuženih 81 osoba je primila kompletnu pravnu pomoć, 39 djelimičnu, a njih 10 nije zatražilo nikakvu pravnu pomoć”, navodi Spalinska, dodajući da optuženi moraju dokazati “slabo imovinsko stanje” odnosno, nemogućnost plaćanja obrane.

Kacin: „Postoje drugi prioriteti u BiH”

Navodeći da su i Hrvatska i Srbija na pretpostavci nevinosti svoje državljane odvedene u Den Haag financijski pomagali, izvjestitelj za Srbiju, Jelko Kacin kaže da se u datom slučaju može  baviti “samo BiH, a ne pojedinim entitetima” i dodaje: “Mislim da BiH ima mnogo drugih prioriteta na koje bi mogla potrošiti taj novac. Ako ne drugačije onda na osnivanje nekog komiteta za izradu zajedničkih udžbenika za povijest ili za RECOM i pomirenje u regiji. To bi bilo daleko bolje i učinkovitije za budućnost BiH i njezinih građana”.