Farsa s ukrajinskim studentima koji rade u Njemačkoj

Nekoliko tjedana pred Božić Njemačku obuzima potrošačka groznica. Od konzole za igrice "playstation" do bicikla: pokloni se sve češće kupuju preko interneta bez obzira koliko bili veliki ili teški. Za zaposlene u logističkim centrima, koji pakiraju naručene proizvode, to je težak posao. Brojne pakete s pokretne vrpce oni svakodnevno moraju razvrstavati u pokretne kontejnere i utovarati u kamione. Njemački savez za pošiljke i ekspresnu logistiku očekuje da će ove godine poslati 355 milijuna paketa i paketića. To je sedam posto više nego prošle godine. Kako bi logistički svladale posao sa slanjem tolikog broja paketa, tvrtke za logistiku zapošljavaju na tisuće iznajmljenih radnika.

Nisu plaćeni po tarifnom ugovoru

12 eura po satu dobiju utovarivači paketa koji rade za DHL po tarifnom ugovoru. To međutim ne važi za radnike kao što je Petro N. (pravo ime poznato redakciji). Ovaj Ukrajinac je spreman raditi za manje od 10 eura - to je samo nekoliko centi više od minimalne satnice. Petro, koji je odrastao u jednom siromašnom selu na zapadu Ukrajine, smatra da je to dobra zarada. Potreban mu je posao tijekom raspusta kako bi mogao financirati svoj studij. Da bi radio dva do tri mjeseca za DHL on jednoj tvrtki u Ukrajini, koja mu je posredovala ovaj posao, plaća 200 eura. Petro želi ostati anoniman, jer se plaši problema s tvrtkom posrednicom koja ga zapošljava i koja prijeti kaznama, ako Ukrajinci uđu u razgovor o uvjetima zapošljavanja s trećom osobom. Petro N. se morao čak pismeno obvezati da s njemačkim kolegama ne smije pričati o uvjetima rada i svojoj plaći. Takav dokument je u posjedu DW-a.

Agencije koje posreduju posao u Njemačkoj odnedavno niču u Ukrajini kao gljive poslije kiše. Preko internetskih portala se traže utovarivači paketa, pomoćno osoblje u gastronomiji ili čistačice, posebno za zahode na odmorištima autocesta. Cijeli biznis je potaknut bezviznim režimom. Od 2017. Ukrajinci smiju putovati u Njemačku bez viza, kao turisti.

Privatne posredničke tvrtke su u ovome prepoznale mogućnost zarade: poslovi u trajanju do tri mjeseca godišnje mogući su i bez vize, kao dio posebnog programa za ukrajinske studente, koji pruža Njemačka savezna agencija za zapošljavanje. Nakon ulaska u Njemačku, sve što je potrebno je obrazac koji je popunio njemački poslodavac, a koji je ovjeren pečatom Savezne agencije za zapošljavanje. Ideja programa po kojoj studenti mogu doći u Njemačku na godišnji odmor pretvorena je u farsu: Ukrajinci se regrutiraju ne samo ljeti kada imaju dugi odmor, već kad god postoji potreba za njihovim radom u Njemačkoj.

DHL potvrđuje suradnju s Agencijama za regrutiranje radne snage

Kompanije poput DHL-a, koje očajnički traže pomoćnu radnu snagu preko Božića, također imaju koristi od ovako pojednostavljenog "regrutiranja” ukrajinske radne snage. DW ima u posjedu ugovore koji pokazuju da su ukrajinski radnici raspoređeni u DHL-ovim centrima za pakiranje u Neuwiedu, Krefeldu i Neumünsteru. Koncern DHL je, na upit DW-a, potvrdio suradnju s Njemačkom agencijom za rad i zapošljavanje koja je angažirala Petra N..

Koncern DHL ukazao je kako je s njegove strane zakon u potpunosti ispoštovan. "Mi obvezujemo kompanije s kojima surađujemo da isplaćuju radnicima minimalnu satnicu, kao i da se pridržavaju svih zakonskih propisa", stoji u odgovoru DHL-a na upit DW-a. Na pitanje, znače li razlike u plaćama između regularno zaposlenih i stranih privremenih radnika uštedu za DHL ili samo popunjavaju blagajne privatnih tvrtki za posredovanje radne snage, nije bilo odgovora.

Od plaće ne ostane puno

DHL kontrolira doduše posredničke agencije kada je u pitanju isplata minimalne satnice. Ali studentima ne ostane mnogo u džepu nakon što u prosjeku mjesečno zarade 1.500 eura bruto. Od toga novca moraju platiti posudbu radne odjeće i kupiti posebne zaštitne cipele u skladu s DHL-ovim propisima. Neki, kao što je sam Petro N., morali su se zadužiti kod prijatelja ili poznanika, kako bi uopće došli u Njemačku.

Samo obrada i slanje dokumenata od strane ukrajinskog posrednika košta 75 eura. I račun od 60 eura stiže po dolasku u Njemačku - za izdavanje prepaid-kartice koja se koristi za isplatu zarađenog novca. Pored troškova za put u Njemačku i nazad, mladi Ukrajinci mjesečno plaćaju približno 370 eura za smještaj u sobi, koju dijele s još devet drugih radnika. I konačno, ukrajinske kompanije, koje su de facto preuzele regrutiranje radne snage za njemačke posredničke agencije, naplate od Ukrajinaca od 200 do 400 eura za posredovanje, i to nelegalno.

Nelegalan poslovni model

Za “studentske poslove preko raspusta” koji traju manje od tri mjeseca, posredovanje zapravo mora ići preko Njemačke savezne agencije za rad i zapošljavanje (BA). "Djelovanje privatnih posredničkih agencija tu nije dozvoljeno", odgovorila je ova njemačka ustanova na upit DW-a. Kontaktiranje privatne agencije za posredovanje činilo bi stvar nelegalnom, objašnjava BA. "Ako je Savezna agencija za rad bila svjesna toga, nije trebala pristati na posredovanje", izjavio je glasnogovornik BA. Njemačka savezna agencija za rad i zapošljavanje je naglasila da za studente ne smiju postojati naknade za posredovanje.

U Ukrajini Njemačka savezna agencija za rad ima posebnog partnera - MultiKultiUA, malu nevladinu organizaciju koja prihvaća prijave studenata koji traže posao uz naknadu za obradu dokumentacije od 65 eura. Ovaj službeni postupak posredovanja traje četiri do pet mjeseci. Studentima se poslovi nude samo preko ljetnog raspusta, a posebno se traži ispomoć u žetvi, branju jagoda i slično. Poslovi koje donose božićni blagdani de facto su prepušteni nelegalnim posrednicima i njihovim njemačkim partnerima. "Njemačka savezna agencija za rad i zapošljavanje, kojoj njemačke kompanije prijavljuju potrebe za radnom snagom, službeno pronalazi posao svakom drugom ukrajinskom podnositelju zahtjeva", kaže Serhij Sawyzkyj iz MultiKultiUA. Svake godine se oko 300 studenata prijavi preko službenog partnera BA. Prema procjeni Sawyzkyja, posredničke kompanije danas zapošljavaju deset puta više ljudi "Njihova stopa posredovanja iznosi 100 posto", kaže on. Jedini problem: ako savezna policija prilikom ulaska mladih Ukrajinaca u Njemačku posumnja da su u cijelu priču upleteni privatni posrednici, Ukrajincima prijeti zabrana prelaska granice, vraćanje u Ukrajinu i novčana kazna.