Falsifikat velikog formata

Novčanice od 500 eura su zapravo rijetkost, a na mnogim mjestima gdje se radi dan i noć ih i u Njemačkoj uopće niti ne prihvaćaju. U Hrvatskoj mnogi još nikad nisu niti vidjeli novčanicu tog apoena, a nije mnogo drugačije niti s novčanicom od 200 eura.

Upravo zato su i falsifikatori uglavnom izbjegavali uopće se truditi tiskati tako velike apoene: tko je i bude primio, dobro će se sjetiti tko je tako platio. Novčanice od 5 i 10 eura se u pravilu niti ne isplate krivotvoriti – ako se izuzmu banalne kopije tiskane na kućnom pisaču u boji i kojih također ima začuđujuće velik broj. Ali „pravi“ krivotvoritelji se uglavnom bave novčanicama od 50 i nešto rjeđe od 20 eura, što čini gotovo dvije trećine od 34.118 falsificiranih novčanica koje su prošle godine primijećene u ovoj zemlji.

Svežanj 500-tinjarki

Ali ove godine se dešava nešto čudno: najprije, samo u prvoj polovini ove godine je evidentirano čak 26.690 krivotvorenih novčanica, a dok je prošle godine među njima bilo tek 554 novčanica od 500 eura, u ovom razdoblju ih je bilo 2.178 – i možda će još potrajati dok neke od njih ne dođu u banku gdje će se provjeriti njihova ispravnost.

Policija je isto tako utvrdila kako se te velike novčanice masovno koriste pri kupovini luksuznih predmeta, za nakit, zlato, skupe satove i čak automobile. U takvoj trgovini je Njemačka zapravo jedna od iznimaka u zoni eura – u Italiji ili Francuskoj je praktično nemoguće uopće platiti veći iznos u gotovini. Njemački trgovci za iznos preko 10.000 trebaju tražiti osobnu iskaznicu kupca – pod pretpostavkom da i ona nije krivotvorena. Policija je utvrdila i kako su se krivotvorinama platili iznosi i veći od 100 tisuća eura – i tu se doista treba pitati, gdje su trgovcima bile oči.

Ima i boljih krivotvorina

Jer u Bundesbank tvrde kako ove krivotvorine „čak nisu niti osobito dobre“, a isto tako „ne žele govoriti o nekakvom trendu“ kako su se kriminalci sad okrenuli najvećim novčanicama, izjavio je član uprave Njemačke savezne banke Burkhard Balz. Doduše te novčanice su nešto bolje od onih koje se kao „igračka“ mogu kupiti i na internetu i koje se također ponekad žele podvaliti u trgovini, ali već letimična provjera tih novčanica – na dodir i na pogled - će pokazati kako s njima nešto nije u redu. Tu su onda i dodatne metode o kojima se u javnosti ne govori mnogo – na primjer serijski broj novčanica se stvara po određenom ključu i ne može svaki broj uopće niti biti tiskan na pravoj novčanici.

Iako namjerava „pomno pratiti“ što se zbiva, Njemačka savezna banka ne želi da sad ljudi počnu sumnjati u sve novčanice koje imaju u novčaniku: „Makar je krivotvorina ove godine bitno više, njihov odnos prema ispravnim novčanicama je uglavnom ostao isti“, kaže Balz. To znači da će na 10 tisuća stanovnika doći tek šest krivotvorenih novčanica.

Bilo kako bilo, član vijeća direktora Europske središnje banke Fabio Panetta je koncem svibnja izjavio kako se već radi na potpuno novim novčanicama eura i kako je na stranici ESB ponuđena i anketa, koji motivi bi trebali biti na novim novčanicama. S postojećim, gdje su motivi arhitekture u Europi, od početka nisu svi bili zadovoljni: u trudu da ih prihvate svi u Europi prikazane građevine zapravo uopće nigdje nisu niti postojale. Sad se razmišlja možda o motivu europskih ptica, rijeka ili nekih kulturnih dobara, naravno s još više sigurnosnih oznaka protiv krivotvorenja.

aš (agencije)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu