Euroskeptici u Europskom parlamentu

Prošlog vikenda desničarska i djelomice desnoekstremistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD) završila je svoj europski izborni skup u Magdeburgu. Rezultat je lista od 35 mogućih kandidata za Europski parlament i program za europske izbore sljedeće godine. Stranka, koju njemački Ured za zaštitu ustava smatra desno ekstremističkom, predstavila je Maximiliana Kraha kao glavnog kandidata koji je u Europskom parlamentu od 2019.

AfD je na svojoj stranačkoj konferenciji promijenio kurs prema EU: dok je ranije želio potpuno ukinuti EU, sada bi radije temeljno reformirao Uniju. Fokus je na „federaciji europskih nacija". Međutim, u ovoj viziji EU parlament treba ukinuti i njegove ovlasti privremeno vratiti nacionalnim državama.

Prema izvješćima agencija, AfD u svom programu piše da bi se Europa trebala razviti u „tvrđavu" kada je riječ o migranima. Osim toga AfD zagovara i ukidanje eura. Ovaj izborni program AfD-a još nije javno dostupan.

Koje euroskeptične stranke postoje u Europskom parlamentu?

AfD nije usamljena u Europskom parlamentu sa svojim eurokritičkim kursom. Zajedno s još osam stranaka čini zastupnički klub Identitet i demokracija (ID). Najveći predstavnik u skupini ID je desničarska populistička talijanska stranka Lega, kojom predsjeda Matteo Salvini i dio je aktualne talijanske vlade. Francuski desničarski nacionalni Rassemblement National (ranije poznat kao Front National) i austrijski FPÖ - koji su bili dio austrijske vlade od 2017. do 2019. - dio su skupine koja ima 62 zastupnika.

Predsjedavajući je Talijan Marco Zanni. Na svojoj web stranici piše da skupina podržava suverenitet i identitet europskih nacija i naroda. Osim toga se aktivno suprotstavlja trenutnom trendu, kako kažu, birokratski vođene europske superdržave.

Politolog Bartek Pytlas, koji istražuje desničarske ekstremističke stranke u Europi na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu, kaže da ima i  drugih stranaka koje su skeptične prema EU, one su ili neovisne ili zastupljene u skupini Europskih konzervativaca i reformista (ECR). Skupina ECR ima ukupno 66 zastupnika iz 16 zemalja.

Među njima su predstavnici talijanske ultradesničarske Braće Italije, iz koje dolazi i talijanska premijerka Georgiu Meloni, te poljska nacionalno-konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS). Klub zastupnika se na svojoj internetskoj stranici predstavlja kao pokretačka snagu „eurorealizma" i nudi „hrabru alternativnu viziju reformirane EU kao zajednice nacija koje rade zajedno u područjima u kojima imaju zajednički interes".

Paradoks: Euroskeptične stranke u Europskom parlamentu?

Na prvi pogled može se činiti paradoksalnim dau Europskom parlamentu postoje stranke koje izrazito kritiziraju EU. To je zato što se te stranke žele boriti protiv Europe iznutra, objašnjava Uwe Jun, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Trieru. Sa stajališta tih stranaka, EU nema budućnost, ali smatraju da je zamisliv drugi oblik EU-a.

Politolog Pytlas iz Münchena u razgovoru za DW kaže da se manje stranke mogu na taj način afirmirati, ne samo u financijskom smislu, te pokazati da surađuju s drugim strankama.

U isto vrijeme, skepticizam prema EU je na neki način „u funkciji formiranja identiteta" za desničarske populističke stranke, kaže Jun. Mada stupanj skepticizma prema EU varira među strankama, sam skepticizam - zajedno sa željom da se oslabi EU - ujedinjuje ove stranke.

Što stranke traže?

Konkretni zahtjevi pojedinih stranaka prilično su nejasno formulirani, ali suština je da one žele ili oslabiti ili raspustiti EU u sadašnjem obliku, kaže politolog Pytlas. On smatra da desnopopulističke stranke više ne pozivaju na raspad EU-a iz strateških razloga, već se zalažu za „pravu" ili „istinsku" Europu, pod čime podrazumijevaju nacionalistički karakter Unije.

Ključne riječi koje se redovno koriste u ovom kontekstu su one o „Europi domovina" ili „Europi nacija". Ideja je vratiti mnoge ovlasti koje trenutno ima EU u ruke nacionalnih država. Kao primjer navodi se ukidanje kontrola na međudržavnim granicama u okviru Schengenskog sporazuma, uvođenje eura kao zajedničke valute i pojedina područja politike kao što je poljoprivreda.

Jesu li desno-populističke snage prijetnja EU?

Ako se polazi od sadašnjeg oblika EU-a, ti su zahtjevi nedvojbeno opasni, kaže istraživač stranaka Jun. EU se trenutno bazira na načelu bliske suradnje između zemalja. No, politolog naglašava da bi desno-populističke snage morale biti znatno jače nego što su sada kako bi mogle izvršiti veći pritisak u Europskom parlamentu, a možda i u Europskom vijeću u kojem su zastupljene vlade zemalja članica.

Bartek Pytlas smatra da se iza navodnih zahtjeva za novom strukturom u stvari ne krije ništa drugo nego želja da se EU raspadne u sadašnjem obliku.

Sljedeće godine će građani EU-a ponovo izaći na izbore i moći odlučiti u kojoj mjeri će desnopopulističke i euroskeptične stranke ući u Europski parlament. Način na koji se druge stranke budu pozicionirale u odnosu na desno orijentirane populističke stranke tu će igrati veliku ulogu.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu