Europski parlament protiv Europe?

Dogodilo se ono što je malo tko mogao i zamisliti. Relativno mala grupa konzervativnih političara okupljenih u pokretu "Tea Party" gurnula je američku supersilu u tešku krizu. Obami je teškom mukom pošlo za rukom da okonča blokadu uprave (takozvani shutdown) i spriječi državni bankrot. Tko u Europi misli da je takvo nešto ovdje nemoguće, grdno se vara. Jer, politika blokade od strane desnih populista nije isključena ni u Europskom parlamentu.

Nacionalisti (ili barem protivnici eura) jačaju širom Evrope. Ako se taj trend nastavi, postoji šansa da 2014. godine na izborima za Europski parlament oni dobiju na utjecaju. Različite populističke stranke mogle bi se udružiti i tako kreirati politiku Europske unije, tvorevine protiv koje se zapravo bore. U Bruxellesu se ne računa s tim da bi Uniji onda prijetila kompletna blokada, ali sve veći je strah od nečega što se naziva "shutdown light" – blaža verzija blokade viđene u SAD. U svakom slučaju, desničari će po tom scenariju moći odugovlačiti s donošenjem zakona i bitno ometati rad parlamenta. Franziska Keller, zastupnica Zelenih, za DW kaže da reakcionarne grupe već sada blokiraju Europski parlament.

Protivnici Europske unije iz Francuske i Nizozemske žele sarađivati. Geert Wilders, političar koji se bori protiv muslimanskih imigranata u Nizozemskoj, preko Twittera je već najavio sastanak s Marine Le Pen (naslovna fotografija), francuskom desničarkom čija je stranka odjednom postala najpopularnija u zemlji. Franziska Keller pretpostavlja da će riječi prije svega biti o migrantima i izbjeglicama. Uznemireni su i drugi europski političari. „Porast populizma je trenutno najopasnija društveno-politička pojava u Europi“, izjavio je italijanski premijer Enrico Letta za New York Times. „Protiv toga se moramo boriti, inače ćemo 2014. dobiti najantieuropskiji parlament u povijesti“, upozorava Letta.

Čeka se na potez umjerenih konzervativaca

Proeuropljani moraju osvojiti najmanje 70 posto mandata kako bi se spriječila noćna mora zvana "populizam". Desni populisti jačaju u skoro svim zemljama EU-a, njihove glavne teme su politika migracija, mjere štednje, odbacivanje EU-a i eura. Niska izlaznost na izborima bi išla na ruku protivnicima EU. Na prošlim izborima u lipnju 2009. izlaznost je bila nešto više od 43 posto i time mnogo niža nego što je to uobičajeno na nacionalnim izborima – gdje ona iznosi u pravilu između 60 i 70 posto. „Što je niža izlaznost, što su birači ravnodušniji, tim je radikalima jednostavnije osvojiti većinu“, kaže za DW Sergey Lagodinsky iz Zaklade Heinrich-Böll.

Sudeći po informacijama njemačke TV-postaje ARD, politički stratezi u Briselu očekuju da će nakon izbora iduće godine svaki peti zastupnik Europskog parlamenta zapravo biti protiv Europske unije. To značilo da se broj takvih zastupnika udvostručio. Za razliku od pokreta "Tea Party" u SAD-u, koji djelomično čine i utjecajni predstavnici Republikanske stranke, u Europi se polazi od toga da će protivnici Europske unije ostati relativno izolirani. „Opasno bi bilo kad bi u populizam skrenule druge konzervativne stranke ili ljevica“ kaže Lagodinsky.

Franziska Keller i mnogi drugi zastupnici žele iskoristiti vrijeme do izbora za razvoj strategije protiv desnih populista. „Do sada su desni populisti u Europskom parlamentu uvijek sami sebi bili na putu, zavađeni zbog nacionalizama“, kaže ona i dodaje da je vrlo vjerojatno da se taj trend i nastavi.