Europski parlament: Međunarodno pravo temelj medijacije

Izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu uspio je u posljednjem trenutku pridobiti većinu za amandman koji glasi: „Europski parlament podsjeća na neformalni dogovor postignut 25. kolovoza između Hrvatske i Slovenije o podnošenju njihova graničnog prijepora pred međunarodno tijelo, pozdravlja spremnost Hrvatske i Slovenije da prihvate medijaciju koju je ponudila Komisija i zauzima stajalište da se ta medijacija treba temeljiti na međunarodnom pravu; u tom kontekstu očekuje brzi napredak u pristupnim pregovorima“. U novom amandmanu se ne spominje Međunarodni sud pravde u Haagu već samo „međunarodno tijelo“. Odbačena je iz prvotnog nacrta „sudska praksa“, ali je ostalo da se „medijacija mora temeljiti na međunarodnom pravu“. Otpao je zahtjev da se unese formulacija o „načelu pravičnosti“, kao i slovenski zahtjev da se doda rečenica „poštujući interese obiju stana“.

Swoboda: Slovenija sada bliža poštivanju međunarodnog prava

„Slovenija je sada sklonija prihvatiti da se medijacija temelji na međunarodnom pravu, nego što je to bila prije nekog vremena“, konstatirao je izvjestitelj Swoboda dodajući kako se Slovenija pomiče u smijeru da se na kraju mora poštivati međunarodno pravo.

Zanimljivo je da su od sedam slovenskih zastupnika parlamentarci iz Europske pučke stranke EPP glasovali protiv rezolucije o Hrvatskoj, dok su za glasovali liberalni parlamentarci Jelko Kacin i Mojca Drčar dok jedini zastupnik iz stranke Pahorove vlade Juri nije uopće glasovao.

Hrvatska na dobrom putu

U izvješću kojeg je izradio austrijski socijaldemokratski zastupnik Hannes Swoboda Europski parlament je pohvalio Hrvatsku za veliki napredak. Premda postoje još deficiti u borbi protiv korupcije, pravosuđu te u gospodarstvu, europski zastupnici su optimistični da će se pristupni pregovori završiti još u ovoj, 2009. godini. Pohvale je Hrvatska dobila za borbu protiv diskriminacije manjina i provedbi prava žene te za svoju politiku prema izbjeglicama. Sada je i pravno osigurana sloboda tiska, a poduzete su mjere kojima se suzbija organizirani kriminal. Ipak, uspjesi su uglavno teroretske prirode: sada je važno da se pravo pdovede u djelo, konstatira Europski parlament.

Zaostajanje u primjeni zakona

Upravo u području pravosuđa i javne uprave potrebno je nastaviti i intenzivirati reforme te provesti „ozbiljnije napore“ kako bi se zavladalo problemima u borbi protiv korupcije i transparentnosti. Na tim područjima treba pokazati da „nema tolerancije“. Premda službeno postoji sloboda medija još uvijek su novinari žrtve ili ih se zastrašuje i prijeti, ako izvještavaju o korupciji i organiziranom kriminalu.

Prema mišljenju Europskog parlamenta ambivalentno je stanje gospodarstva. Unatoč trajnog gospodarskog rasta Hrvatska mora provesti više strukturnih reformi kako bi takav rast mogla zadržati i ostvariti europsku razinu. Zabrinjavajući su podaci o stopi nezaposlenosti prije svega među mladima i manjinama te tendencija prema porastu inflacije koja pogađa priej svega „obične građane“. Europski parlament drži pozitivnim val privatizacije u javnom sektoru, primjerice u području telekomunikacija i brodogradilišta.

Autor: Alen Legović