Europska unija se sprema na procjenu štete

U sjedištu Europske komisije u Bruxellesu nadaju se da je prva faza pomoći poplavama nastradalom regiji zapadnog Balkana okončana. Poslije upotrebe europskog Mehanizma civilne zaštite, u kome je 19 zemalja članica sudjelovalo ljudstvom i opremom u neposrednom spašavanju ljudskih života, na red dolazi obnova uništenog. U Bruxellesu sada ukazuju na dva sljedeća instrumenta pomoći: europski Fond solidarnosti i IPA fondovi.

Srbija kao članica

„Kada je u pitanju Fond solidarnosti stojimo na raspolaganju srpskim vlastima“, poručio je povjerenik za regionalne odnose, Johannes Hahn poslije sastanka s delegacijom Vlade Srbije. „Moram naglasiti kako se Srbija u korištenju ovog fonda već tretira podjednako kao zemalja članica Unije“, naglasio je Hahn.

Pored toga što je napretkom na svom putu eurointegracija Srbija zaslužila ovakav tretman, ona se i po drugom principu kandidirala za ovaj program pomoći, a to je, nažalost, visina štete, za koju je već u ovom trenutku jasno da prelazi 0,6 posto BDP-ja, što u slučaju Srbije iznosi 175 milijuna eura. Iz Bruxellesa poručuju da bi do početka kolovoza Srbija trebala dostaviti procjenu štete, na temelju koje bi, tijekom jeseni, EU mogla odlučiti o visini nadoknade raspoložive za Srbiju iz europskog Fonda solidarnosti. Iako u Bruxellesu nitko ne želi baratati iznosima, procjenjuje se da bi izdvojena sredstva iz tog fonda mogla činiti oko 10 posto ukupno procijenjene štete u Srbiji, ali i manje.

U obnovi zemlje osloniti se na pomoć, ali prvenstveno na vlastite snage

Srbija se zbog velike štete kvalificirala za pomoć u okvirima „nacionalne katastrofe“. Procjena šteta u Hrvatskoj još se ne zna, ali bi Hrvatska kao članica EU-a mogla osigurati europsku pomoć u oblasti „regionalne katastrofe“ ili kao susjed područja zahvaćenog prirodnom katastrofom. Istodobno, Bosna i Hercegovina, u kojoj se također procjenjuju ogromne štete, zbog nedovoljnog napretka na putu ka članstvu u EU (zemalja još nema kandidatski status) ne može aplicirati za europski Fond solidarnosti.

„O BiH se razgovara na razini uprave za proširenje. U pitanju su mogućnosti za prebacivanje nepotrošenih sredstava iz fondova predpristupne pomoći (IPA)“, izjavio je povjerenik Hahn. U Europskoj komisiji kažu da se u slučaju BiH još razmatraju i dodatna sredstava koja mogu biti uzeta iz specifičnih programa pomoći, kao recimo ona namijenjena za programe uklanjanja mina.

Istodobno, kao zemlja koja se nalazi na putu eurointegracija, i Srbija će iz IPA fondova moći „povući“ nepotrošna sredstva iz prethodnih godina, ali planira usmjeravanje novih IPA fondova na sanaciju onoga što je uništeno u poplavama. Naglasivši da je Srbija došla tražiti „pomoć, a ne novac“ od EU-a, kao i načine kako da što bolje iskoristi europske procedure i fondove za obnovu zemlje, prvi potpredsjednik Vlade Srbije, Ivica Dačić je poručio: „Ne treba očekivati da ćemo dobiti sav novac za obnovu uništenog bilo od EU-a ili od drugih donatora. Najveći dio toga moramo sami organizirati.“

Već sutra (22.05.) u Beogradu se održava donatorska konferencija za Srbiju, na kojoj će pored EU i njenih institucija i zemalja članica, sudjelovati i međunarodne organizacije i financijske institucije i drugi bilateralni donatori širom sveta. Cilj je da se naprave prve procjene najugroženijih područja i najpotrebnije pomoći u sanaciji štete.