Europska Unija kaznila "Microsoft" najvišom globom u svojoj povijesti

Povjerenik za zaštitu tržišne utakmice Europske Unije, Mario Monti: "Povjerenstvo je donijelo odluku po kojoj se Microsoft osuđuje kako je zloupotrijebio svoju praktični monopol nad kućnim računalima u Europi. Ovo nije odluka koja je donesena lako ili u žurbi. To je odluka koja je donesena nakon pet godina istrage i intenzivne rasprave kako u mom povjerenstvu tako i sa našim pravno-ekonomskim stručnjacima, konzultacija sa 15 država članica Europske Unije i naravno mojih kolega i njihove pomoći."

Ali nakon toliko rasprava i razmišljanja sada je odlučeno: Microsoft se zbog te zloupotrebe kažnjava sa najvišom globom u povijesti Europske Unije, sa 497 milijuna i 200 tisuća eura. Dalje; u roku od 90 dana mora ponuditi verzju Windowsa bez media-playera - i već na ovoj točki je neupućenima u svijet računala malo toga jasno. Koga može smetati nekakav program sa kojim se može na računalu slušati glazba i gledati filmovi - i koji se dobiva na poklon zajedno sa operativnim sustavom? Veoma jednostavno: katastrofa sa besplatnom razmjenom muzike u komprimiranom obliku - takozvanom MP3 formatu - dovela je čitav sektor glazbene produkcije na rub sloma. Prodaja nosioca zvuka rapidno opada i "veliki" u muzičkom sektoru nisu štedjeli ni novca ni truda sudski goniti svakog koga su mogli zateći u ovom - doista načelno ilegalnom zanimanju. A onda je došlo još i gore: dok su se još do prije par godina kopirali samo muzički cd-ovi, sada je ova pošast zahvatila i filmsku industriju gdje se masovno kopiraju čitavi cjelovečernji filmovi bez da producent ikad od toga vidi i jedan cent.

Staro je pravilo - kada ne možeš pobijediti, onda se pridruži ovoj tehnološkoj revoluciji. Novi formati muzike i video-zapisa opremljeni su posebnim kodom koji sprečava neovlašteno kopiranje i za koji se dakako plaća - oko jednog eura po muzičkom broju. I tu je Microsoft nanjušio milijarde dolara koje će se - nadaju se - jednog dana na ovaj način kotrljati. Uostalom, Bill Gates je tako i počeo: rado je prihvatio početkom osamdesetih ponudu nekadašnjeg giganta IBM-a da mu napiše operativni sustav za osobna računala a IBM nije osobito mario na klauzulu u ugovoru koja je dopuštala i tom mladom studošu da prodaje program koji je napisao. IBM je računao - važne su mašine, programi su samo ukras. Trenutno najbogatiji čovjek ove planete, Bill Gates već je onda shvatio kolika je to greška. Važni su programi - baš kao što je i sada važno, koji će program kontrolirati i nadzirati svu tu muziku i filmove i preko kojeg će se ubirati sav novac. Zato je prilično jasno zašto u ovoj spornoj točki Microsoft nipošto nije htio popustiti.

Povjerenstvo u Bruxellesu zna da ima posla sa daleko najvećim proizvođačem u čitavom sektoru i da će na ovaj način dati samo malo oduška sada već doista rijetkoj konkurenciji (jer ima još samo dva spomena vrijedna programa za muziku i video-zapise). No onda je tu i treća točka odluke povjerenstva: u roku od 120 dana Microsoft se obavezuje konkurentima detaljno objasniti - dakako, uz primjerenu nadoknadu - kako funkcionira kontrola Windowsa vanjskih ulaza u računalo, dakle objaviti mapu mrežne komunikacije koju je razvio ovaj koncern kako bi i konkurenti mogli razvijati proizvode koje će bolje komunicirati sa računalima pod Windowsima. Iako ova stavka možda može biti nešto jasnija nekome koji ne provodi dane i noći pred računalom, možda nije loše ipak i to malo objasniti: ovo nije nikakva odluka koja bi, na primjer nekog proizvođača pudinga prisiljavala da otkrije svoju recepturu za puding od čokolade - iako je baš to bio argumet Microsofta da drži u tajnosti ove podatke. Kada čujete "računalska mreža" možda pomislite na nekakve kablove koje strče iz računala, pomalo čudne tipove koje vam dolaze u ured i nakon kojih molite Boga da vam uz put nisu obrisali i sve dokumente u računalu i na - možda - nekavo ogromno računalo koje negdje daleko, ni od koga gledano, zuji u mraku i žvače vašu elektronsku poštu.

Doista, tako su mreže nekad i izgledale ali Europsko povjerenstvo uvidjelo je mnogo veću opasnost: pogledajte oko sebe i pokušajte prebrojati računala. Čak i ako nemate kutiju na stolu, vjerujte - već ste odavno pustili računalima da uđu u vašu kuću. I mobitel je računalo, u malo boljoj televiziji je računalo, računalo se ugrađuje u frižidere, mikrovalne pećnice i perilice za rublje - da o autima ne govorimo. Već je sada načelno moguće da sva ta računala budu umrežena - da telefonom upravljate centralnim grijanjem, da frižider čak naručuje iz dućana kad primjeti da je nestalo jaja ili mlijeka. Trenutno 90% kućnih računala - dakle onih 'normalnih', sa tipkovnicom i ekranom - pokreće operativni sustav "Microsoft". Onaj tko kontrolira tajne mreže i zna kako sve to funkcionira svakako je u boljoj poziciji prodavati ne samo - kao što je trenutno slučaj i na što je već europsko povjerenstvo reagiralo - programe, računala, mrežne kartice ili tiskače. U nekoj budućnosti ćemo onda možda - po čitavoj planeti, od Japana do Čilea vidjeti samo i mobitele "Microsoft" ali i televizore ili frižidere "Microsoft", perilice "Microsoft" ili radio-prijemnike "Microsoft". U samom koncernu Bill Gatesa dakako da nemaju ništa protiv ove vizije - ali podsjetimo, povjerenstvo Maria Montija se i zove "za zaštitu slobodne tržišne utakmice".

Zapravo zato ni ne čudi da je ovaj gigant iz Redmonda dospio na udar Montijevog povjerenstva i više čudi što je ovaj rekordni iznos od gotovo pola milijarde eura - samo toliki. Povjerenstvo je ovlašteno kazniti neki koncern sa 10% njegovog godišnjeg prometa - a to bi u slučaju Microsofta bilo preko 3 milijarde i 400 milijuna dolara. A najviše čudi rekacija Washingtona: i u Sjedinjenim Državama se vodio proces protiv Microsofta i sudac Thomas Penfild Jackson je u travnju 2000. donio odluku po kojoj je ovaj koncerna zloupotrijebio svoju dominantnu poziciju na tržištu i na taj način oštetio i potrošače i konkurente. No onda je došao George Bush u Bijelu Kuću a čitav se taj proces u Americi razvodnio. Sada je pak Hewitt Pate, stručnjak za tržišnu utakmicu američkog ministarstva pravosuđa svoje europske kolege poučio da "dobra politika protiv kartela mora spriječiti zauzdavanje i dominantnih poduzeća kako bi razvijale inovacije i tržišnu utakmicu." U "Microsoftu" su dakako bijesni - ne toliko zbog pola milijarde, samo u njihovoj blagajni "Financal Times" procjenjuje da imaju oko 53 milijarde dolara - nego već zbog načela da ih se lupa po prstima i najavljuju žalbu na odluku Europskog povjerenstva. Bradford Smith, voditelj pravnog odjela "Microsofta" je izjavio kako je Povjerenstvo izabralo put koji - citiramo - vodi u otvoreni sukob.