Europska unija kažnjava Hezbolah

Velika Britanija je već dugo ustrajala na ovom potezu, a među jake zagovornike spada i Njemačka. "Mi ne smijemo dozvoliti da vojno krilo Hezbolaha provodi terorističke djelatnosti na tlu Europske unije i to nekažnjeno", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle na rubu sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a u ponedjeljak (22.7.) u Bruxellesu. Hezbolah stoji pod sumnjom da je prije godinu dana u bugarskom ljetovalištu Burgas izveo teroristički napad na autobus s izraelskim turistima prilikom čega je poginulo šest osoba.

Strah od osvete

No iako je odluka o stavljanju Hezbolaha na listu terorističkih organizacija donesena jednoglasno, glasovima svih 28 članica, neke zemlje, poput Češke, Malte ili Irske su izrazile dvojbe oko ove odluke. Iako su argumenti različitih zemalja različiti, svi idu u jednom smjeru: da će "kazna" od strane Europske unije dodatno destabilizirati situaciju u Libanonu gdje Hezbolah igra važnu ulogu u političkoj svakodnevici i predstavlja legitimnu i na demokratskim izborima izabranu političku snagu. Kako su argumentirali protivnici odluke Europske unije, situacija u Libanonu je kroz velik broj izbjeglica iz Sirije ionako na rubu eksplozije. Osim toga bi Hezbolah mogao sada iz osvete pojačati svoje djelovanje ne području EU-a. No zagovornici zabrane su ostali pri svom. "Europa mora reagirati kada se na njezinom teritoriju izvedu teroristički napadi", rekao je britanski ministar vanjskih poslova William Hague.

Financijski pritisak

Na kraju je ipak pronađen kompromis koji ne predviđa stavljanje pojedinaca na listu terorista nego samo pojam "vojno krilo" Hezbolaha. EU je slično postupio i u slučaju IRA-e i palestinskog Hamasa. Iako se na listi ne spominju konkretna imena, nove mjere predviđaju zamrzavanje imovine i blokiranje novčanih transakcija svim onim osobama koje se dovede u vezu s Hezbolahom.

Odluku Europske unije pozdravio je Izrael i SAD, dok je Iran, koji slovi kao najveći pomagač Hezbolaha, ovu odluku osudio nazivajući ju "neprihvatljivom i ilegalnom". Oglasili su se i pojedini pripadnici Hezbolaha koji su ovakvu odluku EU-a označili kao “rezultat američkog pritiska” . Pritom je ponovo odbačeno sudjelovanje Hezbolaha u terorističkim napadima “unutar ili izvan Europe”, te je naglašeno da je Hezbolah "pokret otpora za oslobođenje područja koja je okupirala izraelska vojska”.

Odluka Europske unije poklopila se s novom inicijativom za postizanje mira na Bliskom istoku. Na inicijativu američkog ministra vanjskih poslova Johna Kerryja Izrael i Palestinci bi trebali nakon tri godine ponovno sjesti za pregovarački stol.