Europska unija bira

Roberta Metsola, kršćansko-demokratska predsjednica Europskog parlamenta s Malte, obišla je posljednjih mjeseci svih 27 zemalja članica Europske unije sa sloganom „Koristi svoj glas". U brojnim diskusijama u gradskim vijećnicama, na sveučilištima i u školama, nastojala je zainteresirati posebno mlade birače za europske izbore, koji se održavaju svakih pet godina. „Slika koju vidite o Europskom parlamentu u svom umu je ovih preko 700 plavih mjesta. Ova mjesta će biti dodijeljena bez obzira na to glasovali vi ili ne. Ali sada imate izbor, možete napraviti razliku, možete utjecati na to tko će sjediti ili neće sjediti u zastupničkim klupama", rekla je Roberta Metsola mladima u Danskoj.

No, navesti 350 milijuna birača s pravom glasa u Europskoj uniji da glasuju na drugim najvećim demokratskim izborima na svijetu, poslije Indije, nije tako lako. Odziv birača na posljednjim izborima 2019. bio je samo oko 50 posto. U proljetnom istraživanju javnog mnijenja, EU je otkrio da je ovog puta zanimanje za izbore bilo 60 posto. Dakle, odziv birača bi se mogao povećati. To je posebno važno za ove izbore, koje su mnogi politički tabori proglasili „sudbinskim izborima" ili „izborima smjera“. Jer, gledano statistički, ispostavilo se da sredina političkog spektra obično ima koristi od visoke izlaznosti.

U mnogim zemljama EU-a, uključujući Njemačku, izbornu kampanju oblikovala je rasprava o sigurnosti i obrani u pozadini rata Rusije protiv Ukrajine. Međutim, prema istraživanjima javnog mnijenja, ekonomska i socijalna politika su u prosjeku najvažnija pitanja u 27 država članica. Migracijska politika nije igrala odlučujuću ulogu u većini zemalja EU-a.

Istraživanja predviđaju porast desničarskih skeptika u EU-u

U mnogim zemljama aktivisti predizborne kampanje bili su zabrinuti zbog očekivanog povećanja broja od desničarskih konzervativaca skeptičnih prema EU-u do desničarskih radikala. Razlog da kancelar Olaf Scholz (SPD) izrazi tmurna upozorenja. "Neki populisti zahtijevaju da Njemačka napusti Europsku uniju. Drugi vide Putinovu Rusiju ili Kinu Xi Jinpinga kao uzore za Europu. A treći žele anulirati EU - kakvo samodestruktivno ludilo! Europa i europsko ujedinjenje osiguravaju naš prosperitet i našu budućnost", rekao je Olaf Scholz u predizbornom pozivu na videu.

U Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Belgiji, Austriji i Mađarskoj desničarske stranke su po biračima na prvom mjestu. U Poljskoj, Njemačkoj i Švedskoj, desničarske stranke bi mogle postati barem druga ili treća snaga. Alternativa za Njemačku (AfD), koja je djelomice desničarski ekstremistička, otprilike je na istoj razini s dvjema vladajućim strankama, SPD-om i Zelenima, s oko 15 posto. U Njemačkoj vode oporbeni kršćanski demokrati (CDU/ CSU) s 30 posto. Očekuje se da će se broj plavih fotelja u plenarnoj dvorani Europskog parlamenta za stranke krajnje desnice znatno povećati, na 21 do 25 posto. Ali, to nije dovoljno za odlučujuću većinu.

Meloni želi stvoriti desničarski savez

Talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je i šefica europske desničarske stranačke obitelji EKR (Europski konzervativci i reformisti), najavila je zbog toga da želi stvoriti koaliciju u talijanskom stilu u Europskom parlamentu. Meloni već 18 mjeseci vlada Italijom sa savezom desnih populista, desnih ekstremista i kršćanskih demokrata. Ona želi razbiti dosadašnju neslužbenu veliku koaliciju centra u Europskom parlamentu koju čine socijaldemokrati, liberali i kršćanski demokrati.

"Pred ključnim smo izborima, jer bi po prvi put europski izbori mogli staviti točku na neprirodnu i kontraproduktivnu većinu", rekla je Giorgia Meloni tijekom nastupa u kampanji u Španjolskoj. Ona želi osnovati novu veliku desničarsku nacionalističku frakciju zajedno s francuskom desničarskom populisticom Marine le Pen, mađarskim nacionalistom Viktorom Orbanom, poljskim PiS-om i drugim strankama. Do sada su bile dvije grupe na desnom spektru.

Kršćanski demokrati koketiraju s desničarskom marginom

Vodeća kandidatkinja europskih kršćanskih demokrata, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, ne isključuje buduću suradnju s Meloni & Co. Ursula von der Leyen je u nekoliko TV-sučeljavanja rekla da je bitno zalažu li se zastupnici za Ukrajinu i obraćaju li pozornost na europske vrijednosti, a ne toliko članstvo u stranci. Von der Leyen je za Meloni rekla: „I ona je jasno proeuropska. Ona je protiv Putina, ona je to vrlo jasno rekla. I za vladavinu prava. Ako tako ostane, mi ćemo ponuditi saradnju."

Socijaldemokrati, liberali, Zeleni i Ljevica oštro su kritizirali ovaj novi kurs pučanke Von der Leyen. Prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, pučani i socijaldemokrati ostaju približno iste snage kao i do sada. Liberali, Zeleni i Ljevica će izgubiti. U novom zakonodavnom razdoblju bit će dodijeljeno 720 mandata, 15 više nego ranije.

Ograničena moć parlamenta

Koja god koalicija se formirala nakon formiranja zastupničkih klubova, mora se uzeti u obzir da je Europski parlament samo jedan od dva ravnopravna zakonodavna doma. Ne može sam odlučivati i ne može birati vladu, već ovisi o suradnji s Vijećem Europske unije. U Vijeću je zastupljeno 27 vlada država članica. Nasuprot tome, vlade se oslanjaju na odobrenje jedinog nadnacionalnog, izravno izabranog parlamenta na svijetu. Nijedna druga regija na svijetu nema usporedivu instituciju koja može donositi zakone preko nacionalnih granica.

Tradicionalno se glasuje tijekom četiri dana. Izbori u Nizozemskoj počinju 6. lipnja. Većina država glasuje u nedjelju, 9. lipnja. Pouzdani podaci o raspodjeli zastupničkih mjesta u desetom Europskom parlamentu bit će dostupni u 23 sata po srednjoeuropskom vremenu.