Europska (slijepa) ulica na istok

U Vilniusu, glavnom gradu zemlje koja trenutno predsjedava Europskom unijom, počinje dvodnevni susret na vrhu sa zemljama koje su donedavno pripadala Sovjetskom Savezu: Bjelorusijom, Moldovom, Ukrajinom, Armenijom, Azerbajdžanom i Gruzijom. Zapravo, u to partnerstvo je pozvana i Rusija, ali ona se smatra previše važnom da bi se je smještalo tek u neke skupine.

Utoliko i u svih tih šest zemalja vlada nedoumica, kamo da se okrenu: na istok, prema Rusiji ili na zapad, prema Europskoj uniji. A bez obzira što kaže srce ili novčanik, sve te zemlje se ne mogu jednostavno oglušiti na želje i zahtjeve one druge strane, bila to Moskva ili Bruxelles.

To se najbolje vidi upravo u zbivanjima pred ovaj susret u Vilniusu gdje je trebao biti svečano potpisan sporazum o asocijaciji Ukrajine i Europske unije. Konačno, Kijev dobiva i golem dio europske pomoći u ovom partnerstvu i od 2007. do 2010. je to bilo oko pola milijarde eura. Usporedbe radi, to je dvostruko više nego što je dobila Moldova i tri puta više nego Gruzija. A pomoć je proteklih godina čak i povećana.

Kada Kremlj "predlaže"

Ali usprkos svemu tome, što će i hoće li išta biti potpisano, to ostaje neizvjesno. Jer iako je Ukrajina, za vrijeme premijerke Timošenko, bila svojevrsni uzoran učenik koji je još 2011. zaključio pregovore o pridruživanju, Timošenko je sad u zatvoru, a vlada Ukrajine je prošlog tjedna objavila kako nikakvih potpisivanja u Vilniusu neće biti.

Jer, takav potpis bi značio i da se Ukrajina obvezuje dopustiti Juliji Timošenko, optuženoj za pronevjeru i zlouporabu položaja, odlazak u Europu na liječenje. Brojni građani - i naravno, uporni pristaše bivše premijerke, opet prosvjeduju u Kijevu za bližu suradnju s Europskom unijom (na naslovnoj fotografiji), ali ukrajinski premijer Mikola Asarov tek solomonski tvrdi kako njegova zemlja "i dalje podržava približavanje Europskoj uniji" i kako se ta orijentacija "ne mijenja u jednom danu" - ali i priznaje kako je moćni istočni susjed, Rusija "predložila" odgoditi potpisivanje i povesti nove pregovore Ukrajine sa Europskom unijom.

U sličnoj dilemi su brojne druge zemlje tog područja i svaka vodi svoju politiku - sve do predsjednika Bjelorusije Lukašenka koji opet, (kao ni u Varšavu 2011.), niti nema namjeru doći u Vilnius, niti je baš osobito srdačno bio pozvan. Njegova zemlja je zapravo već sklopila ugovor o slobodnoj carinskoj zoni, ali ne sa Europskom unijom što bi u konačnici bio cilj ovog partnerstva, nego s - Rusijom.

Onda pak Moldova

Utoliko je i Europi sada u Vilniusu ostalo tek "nagraditi" trenutnog uzornog učenika - Moldovu. Onda pak Kišnjev i Bruxelles žele na ovoj konferenciji na vrhu potpisati i sporazum o priključivanju, između ostalog i zbog toga što u toj izrazito siromašnoj zemlji na istočnoj granici Rumunjske do sad barem nije bilo problema s ljudskim pravima i demokracijom. Predsjednik Europske komisije Barroso je štoviše, uoči susreta u Vilniusu objavio još jedan "slatkiš" za građane te zemlje: da će od Vijeća EU-a zatražiti da građani Moldove više ne trebaju vizu za ulazak u EU.

Nakon Moldove i Gruzija želi već u Vilniusu potpisati sporazum o pridruživanju koji bi trebao biti prihvaćen slijedeće godine. Ali i to je zemlja koja se čak i vojnim sukobom našla između Istoka i Zapada. Povrh toga, novi predsjednik i te zemlje Margvelašvili je sklon bivšeg predsjednika Sakašvilija optužiti za sve nedaće i baciti ga iza rešetaka, što će onda naravno dovesti i do odgode nekakvih sporazuma s Europskom unijom.

Četvrta zemlja koja se sprema na potpis je Armenija. I u njoj su tekle pripreme kako bi na predstojećoj konferenciji bio prihvaćen sporazum o priključivanju Europskoj uniji. Ali nakon što su ovog ljeta pregovori bili završeni, početkom rujna se armenski predsjednik Serž Sarkisjan susreo sa Vladimirom Putinom. Nakon toga, odjednom, Armeniji više nije stalo produbiti odnose sa Europskom unijom, nego želi pristupiti ruskoj carinskoj uniji s Bjelorusijom i Kazahstanom.

Azerbajdžan, zemlja bogata naftom, nema potrebe težiti carinskoj uniji s Rusijom, ali ne namjerava niti nešto potpisivati s Europskom unijom. Odnosi s Bruxellesom ionako su u znaku suradnje oko nafte i plina pa se tako planira i izgradnja posebnog plinovoda prema Europi kako bi se i Stari kontinent oslobodio tolike ovisnosti o Rusiji.

Čini se kako je to svima najvažnije: zato je i nakon nedavnih predsjedničkih izbora u toj zemlji, predsjednik Ilham Alijev ipak pozvan u Vilnius, ali nije izvjesno da će i doći. Jer, i Baku se uvrijedio zbog kritika Europske komisije i OECD-a (Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj) kako ti izbori "nisu odgovarali normama" ove međunarodne organizacije.