Europa - kontinent koji tone?

Nakon mnogih kriznih sastanaka, ministarskih konferencija i proširenja fondova za spas eura, čini se u najmanju ruku da je najgora faza financijske krize u Europskoj uniji iza nas. Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Dragi i njemački ministar financija Wolfgang Schäuble izrazili su oprezni optimizam. Međutim, za EU još nema znaka za prestanak opasnosti. Mnogi političari i stručnjaci Europske unije su svjesni da, nakon aktualne, pred vratima stoji nova kriza. Ne mali broj zastupnika EU-a iza zatvorenih vrata šuška o tome kako je kriza eura zapravo samo zagrebao po površini mnogo dubljih problema s kojima se suočava Europa. Jer, istinska kriza u Europi nije ekonomska i financijska već su mnogo dublji problemi oni socijalne i političke prirode.

Europa sve više stari...

Jedan od razloga za to je i što Unija, ako se gleda izvana, izgleda kao „patchwork“ tepih, podijeljen na sjever i jug, na velike i male zemlje članice, na vjerovnike i prezadužene zemlje. Osim toga, trpi međunarodni ugled kao i atraktivnost Europske unije, zbog toga što nije lako pronaći vjerodostojna rješenja za financijske i političke probleme. Posebno kritički nastrojeni strani novinari Europu rado opisuju kao kontinet koji tone, kao kontinet koji sve više stari i koji ima zastarjeli socijalni model. Poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski u krizi ipak vidi šanse. "A kako bi se ta šansa iskoristila", kaže Šikorski, "resursi i sposobnosti EU se moraju strateški bolje iskoristiti". On zahtijeva bližu suradnju unutar same Unije. "Jer, danas smo zapravo organizirani kao jedna multilateralna institucija zemalja u kooperaciji", rekao je poljski ministar vanjskih poslova.

Vojni potencijali i jači vanjski utjecaj

Među poznatijim zagovornicima tješnje političke suradnje je i luksemburški premijer Jean Claude Junker, koji je također i šef Euro grupe - 17 zemalja euro zone koje za zajedničku valutu imaju euro. Junker vjeruje da je neadekvatan nivo političke integracije i europske solidarnosti odlučujući čimbenik rizika za sam euro. A tješnja suradnja po mišljenju Sikorskog će kao posljedicu imati i mnogo jači vanjski utjecaj EU. Kao primjer, on navodi vojne potencijale Europe. "Jer, koliko znam, ukupan budžet za obranu bi u tom slučaju bio veći nego što ga imaju Kina, Indija i Rusija zajedno", kaže on.

No, prije svega je financijska kriza još uvijek veliki problem zajednice europskih naroda. Zajednički projekti i solidarnost su izgubili na snazi zbog dužničke krize koja pogađa „stari continent”. A da stvar bude teža., zbog spašavanje Grčke od bankrota produbio se jaz između sjevera i juga Europe. Naime, poraslo je nepovjerenje zemalja sa sjevera prema zemljama na jugu Europe i njihovom niskom bruto društvenom proizvodu.

Pravi problemi leže negdje drugdje

Predsjedavajući kluba poslanika liberala u Europskom parlamentu i stručnjak za vanjski politička pitanja, Alexandar Graf-Lambsdorf smatra da su podjele na relaciji "sjever-jug" precijenjene. On drži da solidarnost unutar EU još nije ozbiljno ugrožena. Tome u prilog navodi primjer Estonije koja je u EU primljena 2004. "Estonija ima najniži bruto društveni proizvod po glavi stanovnika, kao i Grčka, ali je vlada te zemlje usprkos tome zahtjevala od svojih građana sudjelovanje u stabilizaciji grčkog gospodarstva", rekao je Lambsdorf.

No, ono što istinski zadaje brige administraciji Europske unije je demografska slika. Prema podacima Zavoda za statistiku EU-a (EUROSTAT), u Europskoj uniji će 2050. biti 48 milijuna manje radno sposobnih ljudi. Umjesto toga „stari kontinent“ će „dobiti“ preko 58 milijuna ljudi starijih od 65 godina starosti. A smanjenje broja radno sposobnog stanovništva, prema mišljenjima stručnjaka, dovodi do smanjenja gospodarskog rasta. Time će biti ugroženo financiranje socijalnih i mirovnih osiguranja te sustava zdravstvene zaštite.

Kada su u pitanju demografske promjene u EU, Graf-Lambsdorf smatra da se mora jače založiti za dovođenje stručne radne snage u zemlje Europske unije. "Mora se baciti pogled izvan granica Europe. Pred našim vratima je toliko mladih i obrazovanih ljudi koji čekaju šansu da ovdje započnu život", kaže on. A napraviti program useljavanja, kako bi bio "produktivan za društvo" bit će pak veliki izazov, dodaje Lambsdorf. Za njega je useljavanje stručne radne snage ključ uspjeha Europske unije. S politikom migracije usko je povezana politika prema izbjeglicama oko koje se godinama vode rasprave. Politička unija s učinkovitijom politikom korišćenja resursa i poboljšanjem politike useljavanja - sve to može Europu u godinama koje dolaze učiniti boljom i jačom. A i Lambsdorf i Šikorski, kao još jednu komponentu uspjeha, vide u prijemu novih članica u "eksluzivni EU klub".

Autor: Ralf Bosen/Svetozar Savić

Odg.ured: Željka Telišman