Europa jedinstvena jedino u - svađi
23. studenoga 2012
Između zahtjeva europskih institucija za povećanje europskog dugoročnog proračuna od godine 2014. do 2020. i zahtjeva za smanjivanje troškova EU-a od zemalja koje plaćaju više nego primaju iz Bruxellesa, stoje iznosi koji su ravni godišnjim primanjima pojedinih zemalja. S jedne strane, Europa ima mnogo dobrih ideja kako da potroši novac i traži 1.035 milijardi eura, dok platiše žele da iznos bude i do 20% manji.
Obzirom da je bilo potpuno jasno kako su zemlje primatelji - poput Poljske ili Španjolske - spremne i vetom spriječiti donošenje proračuna koji bi značio manje europskog novca u njihovim blagajnama i kako bi britanskom premijeru Cameronu bilo bolje da se ni ne vraća u London ako ne uspije spustiti iznos proračuna, predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je svakom predsjedniku države ili vlade Europske unije dao dvadeset minuta da u četiri oka pokušaju formulirati kompromis s kojim bi svi nekako mogli živjeti. Dvadeset minuta za svakog šefa vlade nije niti izdaleka bilo dovoljno. Ta "ispovijed" kod Rompuya je potrajala punih dvanaest sati.
"Britanci mogu otići plivati"
Na kraju, i novi prijedlog predsjednika Europskog vijeća se pokazao kao nešto na što sudionici ne žele staviti svoj potpis i sastanak je prekinut. Izgleda kako je njemačka kancelarka Merkel slutila kako nema šanse da se postigne dogovor pa je već i prije prekida, najavila "kako će možda biti potrebno održati novi summit" o dugoročnom budžetu - možda tek u siječnju.
No pozicije su veoma "tvrde" i mnogi prijete vetom ako novim proračunom prođu lošije nego što su do sada prolazili. Ali raspoloženje je ionako veoma napeto pa tako i najozbiljnija prijetnja koja se čuje iz Londona kako će napustiti Uniju, prije izaziva bijes nego što navodi na promjenu mišljenja. Nakon što se među novinarima u Bruxellesu pročulo kako se radi na još jednom proračunu - u ovom slučaju bez Velike Britanije kao članice, novinari su otvoreno pitali premijera Luxemburga kao predsjedavajućeg skupine zemalja zone eura, da li su Britanci "još u čamcu" Europske unije. Juncker je odrješito odgovorio kako "Britanci mogu otići plivati".
"Dobit ćemo - ili ćemo izgubiti samo zajedno"
No prijetnje pljušte sa svih strana: predsjednik Letonije prijeti vetom ako se smanji razvojna pomoć njegovoj zemlji, a pridružio mu se i predsjednik Rumunjske. Među platišama, i Njemačka traži smanjivanje proračuna ali kancelarka nije spominjala veto, jer je u posljednje vrijeme njena zemlja već dovoljno pod paljbom žestokih kritika zbog "nedostatka solidarnosti". Ali vetom je prijetila Danska, zemlja koja - ako se uplata u europski proračun usporedi s brojem stanovnika, zapravo plaća najviše.
Angela Merkel je umjesto toga, noć provela u "tihoj diplomaciji" i potrazi za saveznicima u borbi za smanjivanjem izdataka. Tako se sastala i s francuskim predsjednikom Hollandeom i kako se čuje iz francuskih krugova, obećala potporu u zahtjevu Francuske da i dalje lavlji dio proračuna odlazi u potporu poljoprivrednicima.
Sve u svemu, Bruxellesom su na ovom izvanrednom sastanku predsjednika ili šefova vlada članica Europske unije prije vladale emocije, nego razum. Jedna od rijetkih iznimaka je bio austrijski kancelar Faymann: on je objavio kako, ako treba, može ostati i do ponedjeljka i kako razumije sve kolegice i kolege kako oštro brane interese vlastitih zemalja - konačno, to je i njihova zadaća. "Ali na kraju nam mora biti jasno kako samo zajedničkim snagama možemo dobiti - ili izgubiti".