EU uvodi ponovno vize za građane zapadnog Balkana?

Poslije dvije i po godine pregovora unutar EU-a, Europski parlament danas (12.9.) glasa o usvajanju mehanizma za suspenziju bezviznog režima. Kada se jednom na razini EU-a usvoji „mehanizam ukidanja bezviznog režima za treće zemlje u slučaju hitne situacije i zlouporabe postojećeg sustava“, a prvi korak prema usvajanju je upravo današnje glasanje u Europskom parlamentu. Zemlje zapadnog Balkana bit će izložene riziku ponovnog stavljanja na „crnu šengensku listu“.

Za to će biti potrebno da zemlja članica Šengena u pismu obavijesti Europsku komisiju o pogoršanju situacije na terenu. Zatim je na stručnjacima da procijene situaciju, na osnovu čega Europska komisija daje prijedlog, a zemlje članice zatim usvajaju odluku o suspenziji bezviznog režima, koja bi u prvom trenutku trajala šest mjeseci, poslije čega bi uslijedila nova procjena. Upravo je veliki priljev tzv. „lažnih azilanata“ iz zemalja zapadnog Balkna jedan od razloga što su pojedine zemlje članice EU-a inzistirale da se ovaj mehanizma usvoji što prije.

Posljednja mjera protiv zlouporabe

Neposredno pred glasanje o ovom prijedlogu, europski zastupnici vrlo su podijeljeni u stajalištima. Dok oni iz konzervativno desnog bloka Europske narodne stranke podržavaju ovaj prijedlog, kao način za „jačanje šengenskog sustava i bolju sigurnost građana EU-a“, socijaldemokrati, liberali i zeleni su bili vrlo kritički nastrojeni. Izvjestiteljica Europskog parlamenta za liberalizaciju viza, Tanja Fajon, pozvala je kolege zastupnike da daju svoj glas protiv ovog prijedloga, koga je okarakterizirala kao „ lošeg za cijelu EU i njezine susjede.“

„Postoji ogroman rizik da bi ovakav mehanizam neke europske vlade mogle iskoristiti kao sredstvo za dobijanje političke podrške protiv pridošlica iz susjednih zemalja. Tu na prvom mjestu mislim na građane zapadnog Balkana za koje je vizna liberalizacija bila povijesni korak na njihovom putu ka EU. Ovim ugrožavamo ne samo budućnost vizne politike već i politike prema susjedstvu”, istakla je Fajon.

Posljednji podaci Frontex-a govore da se broj potražitelja azila iz zapadnobalkanskih zemalja u EU smanjuje. Istodobno u Bruxellesu se može čuti mišljenje da vlade ovih zemalja rade sve kako bi spriječile zlouporabu bezviznog putovanja, a da je na zemljama šengenskog prostora da reformiraju svoje politike azila, skrate postupke i time odbiju sve one koji u “zahtjevu za azil” vide potencijalnu materijalnu dobit.