EU: tko najviše profitira od agrarnih subvencija?

Svake godine Europska komisija dodijeli 50 milijardi eura agrarnih subvencija. Najviše od toga profitiraju Francuska, Španjolska i Njemačka. Od 2014. je 400.000 primatelja u Njemačkoj dobilo više od 53 milijarde eura. Novac stiže prije svega u Bavarsku i Donju Sasku na koje zajedno otpada trećina njemačkih subvencija.

I Katolička crkva dobiva agrarne subvencije

Njemački poljoprivrednici su posljednjih osam godina - u prosjeku - dobili po 127.000 eura. Ali skoro četvrtina subvencija otpada na samo jedan posto njih: 12 milijardi eura ili 30.000 eura mjesečno po poljoprivrednom proizvođaču. Mala seoska imanja su prosječno dobivala po 200 eura mjesečno.

Ta tendencija je vidljiva u cijelom EU. U osam zemalja koje su analizirane, velike tvrtke i javne institucije su glavni korisnici subvencija. Raspodjela je često još nepravednija nego u Njemačkoj: onaj jedan posto subvencioniranih na vrhu liste dobiva čak više od trećine svih subvencija u Europi. Isto tako, pokazuje se da često investitori i institucije koji nisu iz agrarne branše profitiraju od subvencija. Na primjer, u Austriji i Poljskoj velike iznose dobiva Katolička crkva.

Zašto koncerni dobivaju milijarde subvencija?

Energetski koncern RWE, kemijski koncern BASF i farmaceutski div Bayer su od 2014. dobili više od tri milijarde eura. Jedan glasnogovornik RWE-a je naveo da su subvencije dodijeljene za ponovno kultiviranje zemljišta na području rudnika, budući da te površine bez subvencija ne bi bile na raspolaganju poljoprivrednicima.

BASF ima svoje poljoprivredno imanje koje je dobilo subvencije. A Bayer na vlastitim poljoprivrednim površinama, prema riječima njegovog glasnogovornika, uzgaja stočnu hranu. Osim toga, te površine se koriste za obvezna ispitivanja sredstava za zaštitu biljaka prije dodjele odobrenja za upotrebu.

Subvencije i za zagađivače

U Njemačkoj se posebno izdašno subvencioniraju bivše istočnonjemačke državne agrarne firme. Te nekadašnje poljoprivredne zadruge su poslije ponovnog ujedinjenja privatizirane, pa su tako velike površine zemljišta dospjele u vlasništvo pojedinih firmi. Među 100 najvećih primatelja subvencija u agrarnom sektoru Njemačke - čak 24 njih su te bivše proizvođačke zadruge.

Sedam od deset velikih proizvođača mesa su dobivali subvencije, a među njima su i oni koji su kršili zakon o zaštiti životinja. Osim toga, među primateljima subvencija se nalaze i oni koji ispuštaju velike količine stakleničkih plinova, pa tako negativno utječu na ostvarenje klimatskih ciljeva EU-a.

I zaklade dobivaju novac

Njemačka vlada je 2020. objavila popis poljoprivrednih proizvođača koji su dio nekog holdinga. Novinari dva pokrajinska javna servisa i jednih dnevnih novina zajedno su usporedili taj popis s dostupnom bankom podataka o subvencijama. Rezultat je pokazao da je holding DAH građevinskog poduzetnika Zecha pomoću njegove obiteljske zaklade od 2018. dobio - najmanje 21,5 milijuna eura subvencija.

A zaklada Lukas koja pripada sjevernom ogranku lanca samoposluga Aldi dobila je od 2019. 2,7 milijuna eura agrarnih subvencija. U istom razdoblju je grupa Lindhorst dobila 12,5 milijuna eura, a obiteljski holding Steinhoff najmanje 11,6 milijuna eura.

DAH je na pitanje o subvencijama reagirao tvrdnjom da subvencije stižu do poljoprivrednika i da nije važna pravna forma u kojoj su oni okupljeni. Ostali s ovog popisa nisu reagirali na upite novinara.

Reforma odgođena za dvije godine

„Potpuno je besmisleno da se novac poreznih obveznika ovako troši. A od toga koristi imaju samo zemljišni veleposjednici", rekao je Karl Bär, zastupnik Zelenih u Bundestagu. On predlaže ukidanje osnovne premije po hektaru. Umjesto toga bi se subvencije, smatra ovaj političar, trebale dodjeljivati projektima koji su vezani za određene ekološke preduvjete.

Njemačko Ministarstvo poljoprivrede je izdalo priopćenje u kojem se ističe da se nastoji razviti „model koji bi preraspodijelio novac i dodatno nagrađivao učinak malih i srednjih poljoprivrednika na postizanju općeg dobra". Ministarstvo tu mjeru naziva „subvencija za preraspodjelu".

Borba za ove subvencije je tako žestoka i interesi suprotstavljeni da je planirana reforma agrarnih subvencija 2021. morala biti odgođena dvije godine. Taj rok je prošao i pravila će se promijeniti za nekoliko tjedana - početkom 2023. Osnovna premija po hektaru će biti umanjena. A poljoprivrednici će moći zatražiti posebne ekološke subvencije.

Nacionalne strategije

Osim toga, pojedinačne zemlje će moći na temelju nacionalnih strateških planova odrediti vlastita težišta za subvencije. U Bruxellesu su pojedini nacionalni planovi naišli na kritike. Direkcija EU-a za poljoprivredu je u odgovoru na novinarsko pitanje napisala da nacionalni strateški planovi podržavaju ekološku poljoprivredu, ali da nema posebnih ciljeva koji se moraju ostvariti. To je prepušteno nacionalnim državama.

Koalicijski ugovor njemačke savezne vlade, koji će biti predmet preispitivanja na polovici četverogodišnjeg mandata, predviđa procjenu toga dovodi li aktualna strategija zaista do unapređivanja ekološke poljoprivrede. Od 2027. vlada planira uvesti poticanje učinka poljoprivrednika u zaštiti klime i čovjekovog okoliša umjesto direktnih subvencija na temelju puke obradive površine.

Organizacije „Pitaj državu" i „Arena za novinarstvo u Europi” su prošle godine sakupljale ove podatke, a zajedno su ih analizirali njemački pokrajinski javni servisi NRD i WDR, Süddeutsche Zeitung (SZ) kao i mediji iz još sedam europskih zemalja.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu