EU susret na vrhu u znaku svađe s Orbanom
25. lipnja 2021Više šefova država i vlada zemalja članica EU-a na samitu u Bruxellesu su na reveru nosili značke s duginim bojama, kao i premijer Belgije Alexander de Croo. Bio je to izraz protesta protiv mađarskog zakona protiv homoseksualaca. 17 njih je potpisalo pismo, koje je inicirao luksemburški premijer Xavier Bettel. Nizozemski premijer Mark Rutte je zbog konstantnih provokacija iz Budimpešte izgubio strpljenje. „Po meni, oni više nemaju što tražiti u Europskoj uniji!" - rekao je Rutte, ali i priznao da EU ne može izbaciti Mađarsku iz unije. To nije predviđeno ugovorima. Dodao je i da mađarskom premijeru Viktoru Orbanu mora biti jasno da je EU „zajednica vrijednosti". „Želimo izvršiti pritisak na Mađarsku", kazao je Rutte.
Bettel: prekoračena je crvena crta
U pismu 17 šefica i šefova država i vlada predsjedniku samita, Charlesu Michelu stoji: „Mi se moramo i dalje boriti protiv diskriminacija LGTBQ osoba i ponovo potvrditi da branimo njihova temeljna prava".
Luksemburški premijer Bettel, koji živi u braku s muškarcem je rekao, da onaj tko vjeruje da će reklame od mladih napraviti homoseksualce, „taj ne razumije život". Bettel kritizira dalje i kaže da se zakonom, koji zabranjuje predstavljanje homoseksualnosti u reklamama i medijima, nije prekoračena narančasta nego crvena crta.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, kojoj je ovo najvjerojatnije posljednji EU samit, zakon je okarakterizirala kao „pogrešan". Tijekom večere je pala salva kritika na mađarskog premijera. „Rasprava je bila kontroverzna, ali iskrena", rekla je Angela Merkel napuštajući u dva ujutro zgradu u kojoj se održavao samit.
Orban ne želi da popusti
No, na mađarskog premijera sve to nije ostavilo nikakav dojam. „Zakon je usvojen i ostaje tako", rekao je Orban. Orban je čak insistirao na tome kako je još u komunističko vrijeme bio „borac za prava i slobode homoseksualaca". On kaže da se tu ne radi o homoseksualnosti, nego o tome da roditelji imaju pravo određivati seksualno odgoj njihove djece. Pod nacionalno-konzervativnim premijerom Orbanom, izričito je uvedeno i u ustav da obitelj čine - „žena, muškarac i djeca".
Do 2010, dok Orban nije ponovo došao na vlast, Mađarska je važila za najliberalniju zemlju nekadašnjeg istočnog bloka kad je u pitanju LGBTQ zajednica. 1996. su čak zakonski priznate istospolne partnerske zajednice. Još sredinom 1960-ih je ukinut kriminaliziranje homoseksualnosti.
Mađarska je pak posljednjih godina na meti kritika EU-a, jer Orbanova vlada sustavno guši slobodu medija, znanosti i pravosuđa. Europska komisija je pokrenula nekoliko postupaka protiv ove zemlje pred Europskim sudom pravde. Vijeće ministara je - neodlučno - pokrenuo postupak o sankcijama na temelji Člana 7 Lisabonskih ugovora EU-a, koji je još daleko od zaključenja. Kada je riječ o isplati subvencija, s novim budžetom EU-a bi se trebala preispitati i vladavina prava u Mađarskoj. Protiv ove nove poluge u tijeku je žalba Mađarske pred Europskim sudom u Luksemburgu.
Bolja koordinacija korona-pravila
Oštar spor s Mađarskom u biti je zasjenio savjetovanja o pandemiji koronavirusa, Rusiji i Turskoj. Zbog sve većeg širenja delta mutacije koronavirusa, 27 zemalja članica ne žele tako brzo, kao što je bilo planirano, dozvoliti ulazak u EU iz trećih zemalja - kao na primjer Velike Britanije.
Njemačka kancelarka je kritizirala Portugal što je dozvolio dolazak britanskim turistima, iako je britanski otok oblast „mutacija korona virusa". Zbog nedavnog ponovnog izbijanja koronavirusa, portugalska prijestolnica Lisabon je morala u lockdown. „Moramo ostati oprezni", rekao je francuski predsjednik Macron. Sudionici samita su bili jedinstveni da se EU zemlje moraju bolje koordinirati i da su im potrebne jače zdravstvene institucije - u najmanju ruku za novu pandemije, koja, nadamo se, neće nikada doći.
Za početak bez samita EU-Rusija
Rasprava o tome kako postupati s autokratskim režimom u Rusiji održana je tijekom večere, ali nije dovela do konkretnih odluka. EU se složila da se s Vladimirom Putinom i dalje vode dijalozi o poljima od zajedničkog interesa. Istovremeno je zaključeno kako povrede ljudskih prava, pritiske uperene protiv oporbe i upletenost u sukobe u Ukrajini i Bjelorusiji i dalje treba sankcionirati.
Kancelarka Merkel je nakon savjetovanja tijekom noći izjavila, kako bi si mogla zamisliti samit s ruskim predsjednikom i kako želi „odvažniji korak" 27 zemalja članica. Nije dovoljno da s njim samo razgovara američki predsjednik Josef Biden. Francuski predsjednik Emmanuel Macron podržao je održavanje mogućeg samita s ruskim vlastodršcem. Druge zemlje, u prvom redu iz istočne Europe, ali i Nizozemska odbacile su u ovom trenutku direktan razgovor.
Ruski predsjednik bi prvo morao platiti cijenu, prije nego se s njim bude razgovaralo, zahtijevao je premijer Latvije Krisjanis Karins. Situacija u Rusiji se pogoršala, a ne popravila.
Turska će nam biti potrebna
Što se tiče Turske, EU želi poboljšati odnose s tom članicom NATO-a, stoji u zaključku samita. Međutim, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan bi morao nastaviti raditi na ublažavanju sukoba s Ciprom i Grčkom u istočnom dijelu Sredozemnog mora.
U svakom slučaju žele nastaviti surađivati s Turskom u vezi „izbjegličkog sporazuma". Očekuje se da će Turska dobiti dodatnih 3,5 milijardi eura za smještaj i zbrinjavanje sirijskih izbjeglica. Pored toga treba raditi na obnavljanju carinske unije između EU-a i Turske. Turska od 2016. sprječava izbjeglice iz Sirije u pokušaju prelaska u Grčku, dakle na teritoriju EU, i za to je od EU već kasirala šest milijardi eura. Oko četiri milijuna Sirijaca trenutno žive u Turskoj.