EU: spor oko privilegija za ruske diplomate

Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky to vidi ovako: u trećoj godini od početka ruske agresije u Ukrajini, Rusija ne samo da vodi asimetrični rat protiv Europe – već Europa Kremlju čak prepušta i asimetrične prednosti.

Razloge praškog ogorčenja treba potražiti u 2014. Tada je dvoje čeških državljana poginulo u eksploziji jednog skladišta streljiva u češkom selu Vrbetice. Kao odgovorne za taj čin su češke vlasti su označile dva suradnika ruske vojne tajne službe GRU.

Četiri godine kasnije, upravo ta dva agenta su, kako se tvrdilo, u britanskom Salisburyju otrovali bivšeg sovjetskog špijuna Sergeja Skripala i njegovu kćerku. U obje akcije, kako se tvrdilo, za putovanje su koristili lažirane, ne-biometrijske putovnice, što je dodatno otežalo njihovu identifikaciju.

Ruski državljani više ne mogu ući u Češku Republiku bez biometrijske putovnice. Šef diplomacije Lipavsky bi htio da isti potez povuku i druge članice Europske unije (EU), pogotovo u kontekstu sve većeg broja sabotaža u Europi, koje, kako se sumnja, ne samo da su povezane s Kremljom, već ih se iz Kremlja i potiče.

„Mi znamo da su ruska inozemna predstavništva uključena u hibridno vođenje rata protiv Europe", kazao je Lipavsky u razgovoru s DW-om. „Poznati su nam brojni slučajevi ruskih sabotaža. Mislim da su izvještaji obavještajnih službi po tom pitanu prilično jasni."

Češka inicijativa

Česi su osim toga ponovili jedan zahtjev koji su EU-partnerima uputili već prije devet mjeseci: naime da se ograniči sloboda kretanja Rusa na području EU-a. Akreditiranim diplomatima, kako predlaže Prag, više ne bi bilo dozvoljeno da se slobodno kreću po zemljama koje su članice šengenskog prostora. Po češkim procjenama, oko 3.000 ruskih diplomata i članova njihovih obitelji na području EU-a ima diplomatske putovnice. „Ne postoji nikakva obaveza za zemlja EU-a da se taj šengenski privilegij proširi i na ruske diplomate", naglasio je Lipavsky.

No, ne dijele baš sve vlade zemalja EU-a njegovo mišljenje: U dopisu upućenom povjereniku EU-a za vanjsku politiku Josepu Borrellu češki ministar je u lipnju istaknuo kako ruska agresija i „planirani činovi sabotaže i napada ruskih tajnih službi" zahtijevaju hitno preispitivanje šengenskog pitanja. To pismo je potpisalo samo sedam ostalih šefova, odnosno šefica diplomacije iz članica Unije – među njima su bile tri baltičke zemlje te Danska, Nizozemska, Poljska i Rumunjska.

U tom pismu Lipavsky je naglasio kako je Češka svjesna „straha od osvetničkih mjera", napisao je da je i tu moguću reakciju Moskve Češka „ubacila" u kalkulaciju, te je dodao kako Prag smatra da bi troškovi za EU, nastali zbog mogućih protumjera Rusije, bili ipak manji od moguće štete koju bi ruski diplomati, odnosno agenti mogli nanijeti Europi.

Mjera s ograničenim učinkom?

Postoje i protuargumenti, a njih Elisabeth Braw može itekako razumjeti. Ona je autorica knjige „The Defender's Dilemma: Identifying and Deterring Gray-Zone Aggression" ("Dilema branitelja: raspoznati i obraniti se od agresija u sivoj zoni”). Ona za DW kaže: "Rusija bi sigurno rekla: ako europske zemlje anuliraju vize za naše diplomate, onda ćemo mi napraviti isto. Tako funkcionira Rusija.” U konfliktu između EU-a i Rusije tako bi nastala nova, diplomatska fronta, dodaje ona.

EU ne bi smjela tolerirati da Kremlj iskorištava svoje privilegije, smatra Braw. Ona je sigurnosna stručnjakinja u američkom think-tanku American Enterprise Institute. Ipak dodaje kako po njezinom mišljenju češki prijedlog nije vrijedan prevelike pažnje, jer je efekt te mjere, kako kaže, ograničen: "Ako ruska vlada želi unositi nemir u Europsku uniju, onda ona raspolaže drugim sredstvima osim s diplomatima sa slobodom kretanja po Schengenu.”

To je „jak signal” upućen ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, smatra Braw, ali i napominje da bi EU morala investirati puno energije "kako bi saznala što se može napraviti i kako bi mi reagirali ako Rusija na to odgovori protjerivanjem naših diplomata.” To bi na koncu, smatra stručnjakinja, samo odvratilo pažnju od onoga što bi po njezinom mišljenju trebala biti glavna zadaća Zapada: pružanje podrške Ukrajini kako bi ona pobijedila u ratu.

Ruska juha

Braw ipak dijeli češke brige oko mogućnosti koje Rusija ima na raspolaganju za širenje kaosa u Europi: „Jednu stvar moramo priznati, oni su dosta svestrani u svojim aktivnostima, a i oko toga koga sve uključuju u te aktivnosti", naglašava ona. Porast broja sabotaža i hibridnih taktika je povod za zabrinutost, smatra naša sugovornica: „Štetne ruske aktivnosti protiv naših zemalja volim usporediti s procesom kuhanja juhe: uzmete jednostavno sve što vam je pri ruci, a ako nedostaje neki sastojak, uzmete nešto drugo."

Česi pak i ubuduće žele nastaviti s pokušajima da Rusima oduzmu neke od tih sastojaka: „Moje kolege i moji ministri i ja, mi ćemo i dalje nastaviti lobirati", napominje šef diplomacije Lipavsky. „Mi ćemo koristiti razne diplomatske kanale kako bi objasnili koliko je jedna takva mjera zapravo važna."