EU i zapošljavanje
8. svibnja 2009
Najstariji i najvažniji instrument kako bi se građanima olakšao pristup tržištu rada je Europski socijalni fond. Time se daje potpora primjerice programima za osobe koje su već dugo bez posla, zatim mladima i doseljenicima. Njemačka će iz spomenutog fonda od 2007. do 2013. godine dobiti oko 9,4 milijardi eura, od 75 milijardi koliko je ukupno na raspolaganju.
Drugi veliki fond je Europski fond za prilagodbu na globalizaciju. On pomaže zaposlenima širom Europske unije sa godišnje pola milijarde eura. Do sada je novac iz fonda išao za prekvalifikaciju otpuštenih radnika čije su tvornice zbog međunarodne konkurencije premještene u inozemstvo ili su zatvorene. Iz tog se fonda novac dodjeljuje ukoliko u nekom poduzeću bude otpušteno više od 500 radnika. Do sad se novac davao tek ako je broj otpuštenih dostigao 1.000. Njemačka je primjerice 2007.godine dobila 12,8 milijuna eura za otpuštene zaspolenike BenQ-a, proizvođača mobilnih telefona.
Cilj kompatibilni socijalni sustavi u Europi
Osim toga, postoje odredbe unutar EU-a o maksimalno dopuštenom radnom vremenu kao i zahtjevi za razdobljima mirovanja i godišnjih odmora. Prema europskim pravilima niti jedan zaposlenik ne smije biti diskriminiran zbog hendikepiranosti, starosne dobi, vjeroispovijesti ili seksualne orijentacije.
Mnoge odredbe o socijalnom zakonodavstvu stvorene su sredinom devedesetih godina 20. stoljeća kada je stvoreno i zajedničko unutarnje tržište Europske unije. Cilj je da socijalni sustavi u Europi postanu kompatibilni, no potpuna harmonizacija nije konačni cilj. Prema navodima Europske komisije nezaposlenost bi u Europi mogla porasti na stopu od 10 posto.
Autor : Alen Legović, Bruxelles
Odg. urednica: Snježana Kobešćak