Erdogan udaljuje Tursku od Europske unije?

U svim zastupničkim klubovima u Evropskom parlamentu vlada jedinstvo kada je riječ o osudi akcije turske policije naspram prosvjednika. Visoka predstavnica za vanjsku politiku, Catherine Ashton, je obraćajući se zastupnicima u Europskom parlamentu u Strassbourgu u srijedu (12.06.) izjavila: "U posljednja dva tjedna smo vidjeli toliko mnogo primjera nasilja policije: upotrebu suzavca, vodenih topova, gumenih metaka i to iz neposredne blizine prema prosvjednicima, koji su u velikoj većini bili mirni."

Ashton je također kritizirala ograničavanje slobode tiska i mišljenja. No, ona je dodala kako demokratski stečen mandat premijera Erdogana nije upitan, ali i naglasila kako on to ne bi smio zloupotrebljavati protiv onih koji imaju drugačije mišljenje nego on. "Ali, ovo nije trenutak da se od Turske distanciramo, već da pokušamo tražiti prostora za intenzivniji dijalog", istakla je visoka predstavnica EU.

Nije vrijeme za pregovore

Ova strategija je, međutim, podijelila Europski parlament. Španjolski konzervativac Jose Ignacio Salafranca podržava stav Catherine Ashton, jer je Turska za EU i NATO veoma važan partner. On ističe da je Turska provela veliki broj reformi i da Europska unija ne smije dozvoliti destabilizaciju situacije u Turskoj. Neki zastupnici u Europskom parlamentu su pak za oštriji nastup visoke predstavnice, a neki su posebice ljuti zato što Ashton nije pozvala samo tursku vladu na suzdržanost nego i prosvjednike. Irski socijalist Paul Murphy je oduševljeno pričao o tomu kako je proteklih dana bio u Istanbulu i da je šokiran reakcijom Catherine Ashton. On je naglasio: "Protiv Vašeg savjeta ja prosvjednicima poručujem: nemojte se suzdržavati!"

No rasprava se posebice razbuktala kada se došlo do pitanja kako se Europska unija treba dalje odnositi prema Turskoj. Već čitav niz godina Bruxelles s Ankarom vodi pristupne pregovore, no oni su od 2010. više-manje zamrznuti. Ovi pregovori su nekada bili zamišljeni s ciljem punopravnog članstva Turske u Europskoj uniji. Neke snage u Europskom parlamentu su doduše načelno za nastavak pregovora. No čak i prema Turskoj dobronamjerni zastupnici, poput predvodnika socijalističkog zastupničkog kluba Hannesa Swobode, da zasada od nastavka pregovora neće biti ništa. Erdogan se mora promijeniti, rekao je Swoboda, "ako Tursku ne želi još više udaljiti od Europe". Konzervativni političari, koji su oduvijek gajili skepsu naspram Turske, se sada u svojim sumnjama osjećaju i potvrđenima.

Turska nije europska zemlja

Tako njemački zastupnik iz Kršćansko socijalne unije (CSU) Bernd Posselt zahtijeva "trenutni prekid pristupnih pregovora s Turskom". No on je to tražio i prije prosvjeda u Istambulu. Posselt, koji inače slovi kao jedan od najenergičnijih zagovarača hrvatskog puta u EU, ne samo da smatra kako "Turska sve manje ispunjava uvjete pristupanja Europskoj uniji", nego on Tursku vidi kao zemlju koja "uopće nije europska". Nešto blaži u svojoj procjeni je Posseltov njemački kolega iz "sestrinske" Kršćansko demokratske unije (CDU) i predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Elmar Brok. On smatra da pregovore ne treba u potpunosti prekinuti ali da bi nastavak u neko dogledno vrijeme predstavljao "uvredu za sve one koji su dospjeli u turske zatvore". No i Brok se ne zalaže za pregovore koji bi vodili punopravnom članstvu nego neku vrstu "Norveškog rješenja": gospodarsku praktički ulazak u EU ali bez političkih spona. To podržavaju i britanski zastupnici koji su inače više manje protiv svega što se odlučuje u Europskom parlamentu. No zbog trenutne situacije nabijene emocijama, mnogima se najbolje čini pitanje Turske ostaviti za neka mirnija vremena.