Emir Kuvajta raspušta parlamentarnu demokraciju

Kuvajt je već godinama na glasu kao jedna od najdemokratskijih država Arapskog zaljeva. No tamošnji emir je nedavno suspendirao parlament – i odlazi li i Kuvajt u autokraciju?

Iako je u ovoj zemlji bogatom naftom, na čelu kraljevska obitelj koja imenuje premijera, ona također ima izabrani parlament koji zastupa različite interese, redovito visok odaziv birača i političku oporbu koja može kritizirati čak i monarhiju – koliko je to dopušteno.

Zbog toga se i među stručnjacima Kuvajt smatra "oazom demokracije" i "usamljenom liberalnom državom " među autokratskim državama Arapskog zaljeva. Na ljestvici organizacije Freedom House, Kuvajt i Libanon su jedine zemlje na Bliskom istoku koje su u godišnjoj procjeni političkih prava klasificirane kao "djelomično slobodne".

No, tome bi sad mogao doći kraj. Prošlog  tjedna, vladajući emir Kuvajta, šeik Mešal Al Ahmad Al Jaber Al Sabah, suspendirao je kuvajtski parlament, koji je bez sumnje središnje mjesto demokracije u zemlji.

U priopćenju vladajuće kuće na kuvajtskoj državnoj televiziji, emir je tek objavio kako su suspendirani i parlament i dijelovi ustava i kako će ti elementi državne uprave biti “preispitani” no tek tijekom "razdoblja ne dužeg od četiri godine".

"Nitko između mene i naroda"

Emirov potez je uslijedio nakon duge političke blokade: u ožujku su raspisani parlamentarni izbori koji su održani u travnju, ali zastupnici nisu htjeli surađivati s ministrima koje je odredila kraljevska kuća. Nakon toga je šeih Mešal – jednostavno ukinuo parlamentarnu demokraciju. "Neću dozvoliti da se demokracija iskorištava za uništavanje zemlje", rekao je emir, uvjeren kako donosi "teške odluke kako bi spasio zemlju".

Vođenje Kuvajta tako preuzima obitelj monarha i 13 novih ministara koje je emir imenovao ove nedjelje. To je izuzetni potez, jer zastupnici i Parlament Kuvajta ima daleko veće ovlasti nego u drugim zemljama Zaljeva: oni trebaju odobriti ministre koje je odabrao vladar, mogu ih ispitivati i čak prekinuti suradnju – što znači da vladar treba izabrati drugu osobu.

Profesor politologije sa američkog sveučilišta Temple, Sean Yom istoče kako se u Kuvajtu "nacionalni identitet i kultura vrte oko nepovredive norme kako (kraljevska) obitelj Sabah ne može vladati bez pristanka naroda." No tijekom proteklih desetak godina su zastupnici postali politički agresivniji, što je uzrokovalo više političkih zastoja i zakona koji nisu izglasani. Tu ima i slučajeva da se preko zastupnika sučeljavaju i različite frakcije i interesi članova same obitelji vladara.

Parlament odlučuje i o prijestolonasljedniku

Posljedica jest dojam kako je zbog političkih razmirica, Kuvajt počeo zaostajati za bogatijim susjedima.

"Građani će opravdano primijetiti kako Kuvajt kasni s  reformama i u razvoju, osobito s brzim promjenama u Saudijskoj Arabiji", kaže za DW Christin Diwan iz Instituta za arapske države Perzijskog zaljeva sa sjedištem u Washingtonu. "Za sve se krivi parlament, ali tu je također riječ o osobi emira Mešala i njegovoj želji da samostalno imenovati  prijestolonasljednika i nasljednika."

Emir je ustoličen prošlog prosinca i još uvijek treba  imenovati svog nasljednika. I to je osobitost Kuvajta: baš kao što su nekoć o tome odlučivali predstavnici glavnih obitelji i plemena, sad i nasljednika emira odobrava parlament – kojeg sad nema.

Na socijalnim mrežama se širi i argument kako je odluka vladara i rezultat prijetnje uspona ekstremnih islamista u toj zemlji, ali poznavatelji Kuvajta ističu kako su baš ekstremisti bili gubitnici nedavnih parlamentarnih izbora. No isto tako stručnjaci ističu kako se čak i odlukom o suspenziji parlamenta još ne može dati odgovor, je li Kuvajt krenuo putem autokracije.

"Mnogo je neizvjesnosti nakon što je emir odbacio dogovorena pravila političke igre", smatra Diwan. "Ne vidi se kako tu postoji nekakav jasni plan, a upravo je to možda ono što najviše zabrinjava." Profesor Yom dodaje i kako “golemu važnost za tumačenje ove suspenzije demokracije ima i porijeklo samog emira i njegov stil vladanja.” Dok su prethodni  vladari Kuvajta prije toga obnašali političke dužnosti i bili su naviknuti na zahtjeve zastupnika, šeik Mešal nema "praktično nikakvog političkog iskustva civilnog društva."

Neki drugačiji monarh

"Njegova karijera je tekla drugačije, kroz sigurnosne i žandarmerijske snage. Tamo nije praksa političkog kompromisa s protivnicima, nego se svodi na strogu hijerarhiju. Sad vidimo taj način upravljanja od vrha prema dolje gdje nema mnogo tolerancije za parlamentarni otpor ili političke prepirke", kaže Yom.

Isto tako, usprkos duge tradicije suodlučivanja, mnogi u Kuvajtu su shvatili kako se nešto mora promijeniti: "Većina Kuvajćana je u dilemi između želje što prije vratiti funkcionalnost svom paraliziranom političkom sistemu i želje da se u dogledno doba vrate njihove slobode zajamčene ustavom. I vlada Kuvajta to razumije, barem za sada”, smatra Yom.

I profesor povijesti na sveučilištu Kuvajta, Bader al-Saif upozorava medije i stručnjake u inozemstvu kako je potrebno poznavati povijest i tradiciju Kuvajta prije nego što se donose paušalne ocjene: "Prerano je reći je li ovo klasičan slučaj (demokratskog) nazadovanja, kliše kojeg plasiraju neki od naših prijatelja na Zapadu.” Uostalom, profesor podsjeća kako to nije prvi put: emiri Kuvajta su suspendirali parlament 1976. i onda još 1986. No, na koncu se parlament vratio, kao i ustav Kuvajta.

"Ovo je 'kuvajtski model'", tvrdi al-Saif gdje se aktivna monarhija isprepliće s aktivnim parlamentom. "Mi ne odustajemo od našeg sistema otvorenosti, sistema koji zapravo prethodi ustavu jer proizlazi iz bogate kulture izgradnje konsenzusa koju imamo gotovo 300 godina", kaže al-Saif.

Privremena suspenzija parlamenta to neće uništiti, uvjeren je kuvajtski profesor. "Pričekajmo i vidjet ćemo. Ovo je eksperiment."