Ekstremisti prijete njemačkim političarima
25. lipnja 2019
Rostock, grad na njemačkoj obali Baltičkog mora, 2019. godine: lokalni političari lijevih stranaka moraju se ovih dana javiti u tamošnju policijsku postaju. Ne zato što su nešto skrivili, već kako bi dali izjavu kao svjedoci. A to je mjera u cilju njihove zaštite. Oni se nalaze na jednom „popisu za odstrel" njemačkih desnih radikala. Na papiru koji je pronađen uz taj popis stoji da u slučaju krize „političke predstavnike treba uhvatiti i ubiti njihovim oružjem".
Taj popis pronađen je još prije dvije godine, ali ljudi koji su na njemu saznali su to tek ovih dana. Eva-Maria Kröger iz njemačke Ljevice htjela bi znati zašto joj do sada nitko o tome nije rekao ni riječ. I još bi htjela znati „što o meni i mojoj obitelji piše u službenim spisima", rekla je u jednom intervjuu. Pritom treba reći da je ona jedna od rijetkih koji su uopće izašli u javnost – drugi se boje, strah je velik.
Prijetnje smrću
Ubojstvo političara iz Kassela Waltera Lübckea početkom lipnja na terasi njegove kuće ponovo je desno radikalni teror dovelo na naslovne stranice njemačkih novina. Dio diskusije koja se rasplamsala je i pitanje: je li se tu radilo o činu nekog pojedinca ili iza ubojstva stoji čitava mreža desničarskih radikala? Ukoliko se početna sumnja potvrdi, riječ bi bila o prvom ubojstvu nekog njemačkog političara od strane desnih radikala nakon nacionalsocijalističke diktature 1945.
U međuvremenu se saznalo i za nove prijetnje smrću koje su, kako navode mediji i policija, primili neki lokalni političari i gradonačelnici u zemlji. Među njima su i neke osobe koje su već ranije bile napadnute.
Povratak nasilja kao oblik političke borbe
Takozvana izbjeglička kriza 2015./2016. godine promijenila je atmosferu u Njemačkoj. S jedne strane, desna politička stranka Alternativa za Njemačku (AfD) uspjela se etablirati na političkoj sceni. Uz to se promijenio i oblik političke borbe. Pojavljuju se prijetnje smrću, objavljuju se lažne osmrtnice, pale se automobili. Neki pod tim pritiskom kapituliraju i dižu ruke od bilo kakvog angažmana.
U ožujku 2015. ostavku je dao gradonačelnik Tröglitza, malog grada u pokrajini Saskoj- Anhaltu. Pred njegovom kućom trebala je proći prosvjedna povorka ekstremno desničarske Nacionalne stranke Njemačke (NPD). Razlog: gradonačelnik je planirao u mjestu otvoriti prihvatni centar za izbjeglice.
Dvije godine kasnije ostavku je podnio i zastupnik u pokrajinskom parlamentu Erich Pipa. I on je godinama dobivao prijeteća pisma zbog svoje pozitivne politike prema izbjeglicama.
U nekim slučajevima nije sve ostalo samo na prijetnjama. Godine 2015. u Kölnu je za vrijeme jednog predizbornog skupa nožem napadnuta tadašnja kandidatkinja za gradonačelnicu Henriette Reker. Život joj je spašen samo zahvaljujući hitnoj liječničkoj intervenciji. Počinitelj je kao razlog za pokušaj ubojstva naveo njenu politiku prema izbjeglicama. Henriette Reker je potom izabrana za gradonačelnicu Kölna – što je i danas. 2017. je gradonačelnik Altene Andreas Hollstein napadnut nožem u jednom restoranu. Kao motiv napada počinitelj je naveo Hollsteinovu „liberalnu politiku prema izbjeglicama". To nije obeshrabrilo gradonačelnika koji i danas obavlja tu dužnost.
U međuvremenu je postalo poznato da su i Reker i Hollstein ovih dana ponovo dobili prijetnje smrću.
Samo vrh ledenog brijega
U Njemačkoj su na dužnostima u lokalnoj politici na tisuće ljudi. Njihov posao, koji dio njih obavlja volonterski, dakle bez plaće, od neprocjenjive je važnosti za politički sustav u zemlji.
Od 2016. Savezni kriminalistički ured vodi statistiku o „politički motiviranim kaznenim djelima protiv dužnosnika i predstavnika vlasti". Prema toj statistici je 2018. u Njemačkoj zabilježeno 1.256 politički motiviranih kaznenih djela poput prijetnji ili uvreda. Oko 40 posto se pripisuje desno ekstremnoj sceni. Ta statistika obuhvaća i djela počinjena od strane lijevih ekstremista – na primjer protiv predstavnika AfD-a. I neki od njih su osobno napadnuti ili su na njihove kuće bacane „bombe" s bojom. Takvi napadi čine 18 posto politički motiviranih djela.
Lokalni političari u dilemi
Lokalni političari u pravilu nemaju tjelohranitelje – općine i gradovi to najčešće ne mogu platiti. No ti političari su stalno u kontaktu s ljudima i time izloženi riziku.
Dio rasprave o toj problematici, koja se sada vodi u Njemačkoj, je i pitanje kako bi trebalo promijeniti zakone. Njemačko kazneno pravo predviđa kazne za djela, a ne za uvjerenja. U tom smislu mržnja – i onda kada je odbacujemo iz moralnih razloga – nije sama po sebi kažnjiva, dok je recimo kažnjivo pozivanje na linč.
Njemačko udruženje gradova i općina (DStGB) već godinama traži da u Kazneni zakon uđe i novo kazneno djelo: stalking (uznemiravanje, proganjanje) političara. Ali za sada bez uspjeha.
U svjetlu najnovijih događaja DStGB sada traži uvođenje „centralne službe za prijavu u svim njemačkim pokrajinama, kojoj bi se mogli obratiti političari kojima se prijeti i odakle bi se mogla voditi istraga kako bi se razotkrila mreža koja stoji iza tih prijetnji". Udruženje poziva sve „pogođene političare da prijetnje kojima su izloženi javno objave, ma koliko to ponekad teško bilo".
„Upozorenje svima nama!"
Savezni ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer je na konferenciji za novinare, na kojoj su sudjelovali i najviši predstavnici njemačkih službi sigurnosti, upozorio: „Desno ekstremni napad na nekog vodećeg predstavnika naše države je znak za uzbunu i usmjeren je protiv svih nas."
Seehofer je, „suočen s veoma opasnim razvojem", najavio da će vlada razmotriti moguće ustavne restrikcije za ekstremnu desnicu. „To ubojstvo me motivira da učinim sve što je moguće kako bi se ojačala sigurnost", rekao je.
Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je na jednom skupu u Dortmundu na borbu „bez ikakvih tabua" protiv neonacista: „Nasilni neonacisti trebaju biti poraženi do korijena, bez ikakvih tabua. Zato je država pozvana na tu borbu, a savezna vlada to shvaća krajnje ozbiljno."