Eksplozije u Zagrebu: terorizam ili amaterizam?

Samo dva dana nakon što je nepoznata osoba podmetnula eksplozivnu napravu na prugu u zagrebačkoj četvrti Podsused, Zagreb je potresla nova eksplozija. U noći sa četvrtka na petak je na autobusnom stajalištu u Aleji Bologne detonacija ranila jednu osobu, srećom lakše.

Podsjetimo, na miniranu je prugu, koja predstavlja dio najprometnijeg hrvatskog željezničkog magistralnog pravca, naletjela lokomotiva teretnog vlaka, a cijeli je incident prošao tek uz materijalnu štetu. Da je kojim slučajem u pitanju bio putnički vlak s lakšom lokomotivom, posljedice su mogle biti i teže. I dok su analitičari raspravljali može li se miniranje pruge svesti pod terorizam, samo kilometar dalje od mjesta prvog događaja je aktivirana eksplozivna naprava na autobusnom stajalištu. Lakše ozlijeđena osoba je bolnički zbrinuta, a na ulice je izašla policija s takozvanim dugim cijevima. Neslužbeni izvori govore kako je policija privela 14 osoba na informativni razgovor, dok su neki mediji javili kako je ozlijeđeni muškarac zapravo počinitelj (Večernji list, 24 sata).

Je li ozlijeđeni ujedno i počinitelj?

„Zašto se ta osoba našla na mjestu eksplozije, policija tek treba utvrditi“, ispričao je novinarima načelnik zagrebačke Policijske uprave Goran Burušić koji je demantirao i medijske navode prema kojima je kod mjesta prve eksplozije policija pronašla još dvije naprave.

Burušić je potvrdio da je policija tragala za bijelim kombi-vozilom koje je viđeno na mjestu prve eksplozije, no je li ga pronašla i s kakvim rezultatom, za sada ostaje nepoznato. Navodi tek da policajci tragaju i za bijelim osobnim automobilom koji je viđen kraj autobusne postaje kraj koje je eksplodirala druga naprava. Svi policijski dužnosnici tvrde da za sada nema indicija da se radi o terorističkim napadima.

Hrvatska rijetko cilj terorizma

I vojnopolitički analitičar Igor Tabak je prije nekoliko dana tvrdio kako u slučaju eksploziva postavljenog na prugu isključuje mogućnost terorizma, no danas za Deutsche Welle priča kako je na putu da promijeni mišljenje. „Prvi napad se činio mali, slučajni i relativno amaterski izveden. Gađan je cilj koji sam po sebi nema veći značaj, na mjestu koje nije značajno samo po sebi i u doba noći kad tamo nema nikoga pa je ostalo puno mogućnosti za druge motive. Drugi takav napad komplicira sliku“, kaže Tabak i dodaje da se, u slučaju dodatnih eksplozija, treba razmišljati i o širem kontekstu.

Hrvatska podmetnute eksplozije prvenstveno vezuje uz obračune takozvanog podzemlja, a o terorizmu se do prije nekoliko dana nije ni razmišljalo. Naš sugovornik podsjeća da je u Hrvatskoj sredinom 90-ih godina zabilježeno nekoliko terorističkih „momenata“, ali to je poglavlje prilično temeljito zatvoreno. „Bilo je to vrijeme dok je kroz Bosnu i Hercegovinu prolazila „krema“ svjetskog radikalnog islamizma. Nakon toga su se ponekad događali incidenti koji bi ličili na radikalni desni milje, ali to nikada nije bilo nedvojbeno utvrđeno i nije dovelo do jasnog procesuiranja“, misli analitičar i objašnjava da se radi o sporadičnim događajima koji se ne uklapaju u širu i koherentnu sliku.

Hrvatska nema tradiciju oružanog djelovanja protiv države i sustava i to bi bila nova pojava na ovim prostorima. „Obzirom na ekonomsku krizu i napetosti između ljevice i desnice, pojava takvog otpora nije potpuno nezamisliva, ali bi predstavljala popriličan otklon od dosadašnjih obrazaca“, zaključuje vojni analitičar Igor Tabak.