EBRD u Zagrebu vijeća o izlasku iz krize

Odbor guvernera Europske banke za obnovu i razvoj analizirat će rezultate mjera, uvedenih kao odgovor na financijsku krizu koja je uzdrmala nacionalna gospodarstva, a odredit će i strategiju za slijedećih pet godina. U raspravama na do sada održanim forumima, na kojima su sudjelovali predstavnici više od 60 zemalja, najviše je govora bilo o tome kako pomoći regiji, posebno u razdoblju oporavka od krize.

„Oporavak će biti dugotrajan“

Inače, dosadašnja pouka iz ove krize je da treba naći nove izvore financiranja za poboljšanje poslovnog okružja, privatizaciju državnih tvrtki i komercijalizaciju infrastrukture, ali se okrenuti i jačanju domaćih financijskih tržišta. Predsjednik EBRD-a Thomas Mirow čelnicima jugoistoka Europe nije tajio da će oporavak biti dugotrajan i težak. Zbog toga im je savjetovao da političku potporu usmjere u razvoj lokalnih financijskih tržišta, potporu malom i srednjem poduzetništvu, energetskoj učinkovitosti, regionalnoj trgovini i nastavku europskih integracija a sve kako bi zemlje regije ostvarile gospodarski rast. Izrazio je i spremnost da EBRD, inače najveći investitor u regiji, nastavi s ulaganjem jer: „…mnogi sektori, kao što su turizam i poljoprivreda, ne mogu napredovati bez ove banke.“

Ova banka je i osnovana 1991. godine kako bi bivšim komunističkim i socijalističkim zemljama pomogla pri prelasku na tržišno gospodarstvo.

Hrvatska će pomoći susjedima

Na današnjem radnom ručku sudjelovali su predsjednici vlada Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije i Makedonije te zamjenik premijera Moldavije. Premijerka Kosor tijekom dana održava niz bilateralnih susreta s kolegama iz država nastalih raspadom Jugoslavije. Hrvatska je spremna, istaknula je premijerka tijekom današnjeg razgovora s makedonskim premijerom Nikolom Gruevskim, da kao članica NATO-a i buduća članica Europske unije aktivno pomaže svim državama regije na tom putu.

Uz to, glavna će tema svih bilateralnih razgovora biti globalna gospodarska kriza i kako si međusobno pomoći u izlasku iz nje, odnosno kako smanjiti teret krize i potaknuti gospodarski rast. Jer, kako je priznao i Mirow „grčka kriza može usporiti napore za oporavkom“.

Spremnost na suradnju

U svim razgovorima čelnika država regije već se godinama ističe kako je nedovoljna međusobna gospodarska suradnja. Sada se priznaje da se nedovoljno surađuje i na infrastrukturnim projektima. Čini se da se i iz te činjenice izvlače neke pouke, pa tako premijerka Jadranka Kosor najavljuje povezivanje Hrvatske i država u regiji na takvim projektima.

A glavni ekonomist EBRD-a Erik Berglof upozorio je čelnike država u jugoistočnoj Europi na činjenicu da mnoga ulaganja odlaze u sektore koji ne potiču proizvodnju, pa najavljuje kako će se razmotriti mogućnosti da se stvore uvjeti za poticanje izravnih stranih ulaganja u stvaranje konkurentnog izvoznog sektora. "To su ulaganja u obrazovanje, ljudske resurse, stvaranje uvjeta za privlačenje stranih tvrtki", izjavio je Berglof. Direktor Raiffeisen Internationala Herbert Stepic procjenjuje pak kako se države regija i dalje neće moći same financirati, pa će biti potrebna pomoć i EBRD-a i komercijalnih banaka. Očekuje da će ove godine loši krediti u regiji doživjeti vrhunac i doseći 12 posto, ali je najavio i kako očekuje ekonomski oporavak regije i rast BDP-a od 3,4 posto.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm