Džihad "made in Kosovo"

Okidač za najveću akciju uhićenja na Kosovu nakon rata 1999. godine bio je grozan i barbarski čin: kosovski džihadist Lavdrim Muhadžeri, koji se u Siriji bori za "Islamsku državu" (IS), na svom Facebook profilu postavio je nekoliko fotografija na kojima se vidi jedan devetnaestogodišnjak, prije i nakon što mu je odsječena glava. Te fotografije objavili su gotovo svi kosovski listovi i internet portali, a javnost je bila šokirana. Predsjednica najmlađe europske države Atifete Jahjaga odmah je najavila odgovarajuće mjere: "Kosovo neće biti sigurna luka za teroriste."

Strah od terorističkih napada

Koliko je točno kosovskih ekstremista i terorista trenutno u Siriji i Iraku, ne zna se. Kosovska policija, međutim, procjenjuje da bi ih moglo biti između 100 i 200. Službeno se jedino zna da je proteklih tjedana na Kosovo stiglo najmanje 16 leševa iz Iraka i Sirije. Sumnja se da bi na Kosovu moglo biti još nekoliko stotina islamskih ekstremista. "Prošlog tjedna smo uhitili 43 osobe za koje se sumnja da su ekstremisti. Istraga je u tijeku. Moguće je da će idućih dana biti još uhićenja", rekao je za DW glasnogovornik kosovske policije Baki Kelani.

Kosovski mediji javljaju da bi moglo biti uhićeno još najmanje 56 osoba. "Sigurnosna situacija na Kosovu je stabilna", kaže Kelani, ali dodaje da se mogućnost terorističkih akcija ne može u potpunosti isključiti. "Ipak, policija i druge sigurnosne strukture na Kosovu u stanju su osigurati stabilnost u zemlji", ističe glasnogovornik policije.

Na Kosovu i u Albaniji raste strah od mogućih napada radikalnih islamista i terorista. Kosovski mediji navode da je opasnost od terorističkog napada postojala za vrijeme održavanja filmskog festivala "Dokufest“ (14.-24.08.2014.) u Prizrenu, gdje se nalazi i baza u kojoj je smješteno 700 njemačkih vojnika. Nedavno je veliku pozornost privukla i poruka koju je uputio vođa džihadista Abu Bekr el-Bagdadi, koji je u vrijeme mjeseca Ramazana obznanio planove za "Islamski kalifat". Objavljeni su na šest jezika: engleskom, njemačkom, francuskom, ruskom, turskom i albanskom.

Nepozvani "gosti"

Islamska tradicija na Kosovu stara je preko 500 godina. Od 1,8 milijuna stanovnika Kosova više od 90 posto su muslimani – skoro isključivo suniti. Još prije rata 1999. godine, na Kosovu je bilo 560 džamija. Danas ih ima skoro 700. Islamska zajednica Kosova (Bashkesia Islame e Kosoves - BIK) važi kao dobro organizirana: "Sa punom odgovornošću tvrdim: sve džamije i imame imamo pod kontrolom", kaže predsjednik BIK-a, Naim Trnava, u intervjuu za DW. Međutim, mnogo "gostiju" je dolazilo izvana, jer je granica vrlo otvorena. "Nakon rata svatko je mogao doći i otići kada je želio. Tako je došlo do indoktrinacije dijela naše omladine“, objašnjava Trnava.

Razlog što mladi na Kosovu nasjedaju na radikalnoislamističku propagandu analitičar Haki Abazi, predsjednik Zaklade braće Rockfeller u Prištini, prije svega objašnjava teškom ekonomskom situacijom. Procjenjuje se da na Kosovu ima 40 posto nezaposlenih, mnogi žive u siromaštvu i bez nade da će uskoro biti bolje.

Utjecaj izvana

Zbog svega toga mnogi su podložni utjecaju koji dolazi iz arapskih zemalja. One su nakon rata na Kosovu osnovale brojne nevladine organizacije. Prema najnovim medijskim izvještajima, te organizacije su samo u posljednjih godinu dana iz Libije, Libana, Ujedinjenih Arpaskih Emirata i Saudijske Arabije dobile financijsku pomoć od preko 25 milijuna eura. Organi sigurnosti pretpostavljaju da se iza tih nevladinih organizacija kriju zapravo ekstremističke grupe.

Donedavno su na Kosovu postojale četiri takozvane "kuće za molitvu", dakle privatno unajmljene kuće koje su služile za molitve. Prema riječima Trnave, tamo su se okupljali predstavnici radikalnih grupa i njihovi sljedbenici. To je jedan od razloga što je kosovska policija prije nekoliko dana zatvorila jednu od tih kuća.

To je sve dio "beskompromisne borbe" protiv ekstremista koju je najavila kosovska vlada. "Na Kosovu neće biti mjesta za ekstremizam, radikalizam i terorizam. Kosovo je slobodna i neovisna zemlja koja će se uz pomoć Europske unije i SAD-a nastaviti boriti za dobro protiv zla", izjavio je premijer Hashim Thaçi u jednom intervjuu za DW.