Dvostruko više Turaka (i Hrvata) u Bundestagu

Ima novinara koji Azizu Tank izluđuju. Novinara koji pitaju: "Gospođo Tank, kako se osjećate kod nas?" - i pritom ne misle ništa loše. "Kod nas", to zvuči kao da je ova zastupnica u Njemačkom Bundestagu, rođena u Turskoj, ali koja više od 40 godina živi u Njemačkoj ovamo došla samo na kratko. Kao da samo što nije spakirala kofere i da će se vratiti u zemlju u kojoj je rođena, ali koja je za nju već odavno postala samo zemlja u kojoj provodi godišnji odmor. A Azize Tank je upravo na listi Ljevice izabrana u Njemački Bundestag.

Azize Tank vrti glavom i gotovo kroz suze kaže da mnogi Nijemci bez migracijske pozadine, koje ona naziva "biološkim Nijemcima", ljude rado stavljaju u pretince. "Moj je migracijski pretinac", kaže smješkajući se. U svoj govor ubacuje svoje njemačko-tursko podrijetlo, sitne gramatičke greške i nešto turskog naglaska. "Moj naglasak - ja svjesno govorim tako. To mi je lijepo." Sliježući ramenima dodaje: "Možda će nekad doći vrijeme kad me više neće pitati, odakle stvarno potječeš?"

"Važni su uzori"

Pored prozora malog kafića u berlinskoj vladinoj četvrti jedni pored drugih po laganoj kiši žure zastupnici i novinari. Bundestag, novo radno mjesto Azize Tank, udaljen je samo nekoliko koraka. Ona je do umirovljenja 2009. godine bila oko 20 godina povjerenica grada Berlina za integraciju, nikad nije pripadala ni jednoj stranci, "samo pokretu za ravnopravnost žena". Ali, kad ju je Ljevica upitala, bi li htjela kandidirati za Bundestag, brzo je pristala. Želi se angažirati za ravnopravnost ljudi s migracijskom pozadinom i protiv rasizma. Teme o integraciji su moje teme, kaže ona.

Kandidirala je "jer su uzori važni, prije svega za mlade ljude". U predizbornoj kampanji je nekolicini učenika rekla: "Danas su na stupovima svjetiljaka istaknuti moji plakati, u budućnosti tu moraju biti vaši plakati", priča Azize Tank.

I dvoje hrvatskih Nijemaca u Bundestagu

Azize Tank je jedna od 36 zastupnica i zastupnika s migracijskom pozadinom koji su ušli u Njemački Bundestag. Prema navodima projekta Mediendienst Integration (Medijska služba za integraciju) prije četiri godine ih je bilo 18. Broj zastupnika turskog podrijetla porastao je s pet na jedanaest. Među novim zastupnicima je i dvoje hrvatskog podrijetla. Po treći put je u Bundestag ušao Josip Juratović (SPD), automehaničar i sindikalni aktivist, izborni okrug Heilbronn te prvi put Irene Mihalić (Savez 90/Zeleni), policijska službenica, izborni okrug Gelsenkirchen. Po prvi put su u njemačkom parlamentu i dva zastupnika afričkog podrijetla, Karamba Diaby (SPD) i Charles M. Huber (CDU). Najviše je zastupnika stranog podrijetla u SPD-ovom klubu (13), slijede CDU (8), Ljevica (7), Zeleni (7) te CSU (1).

"To je za pozdraviti", kaže Filiz Demirel iz "Mreže dužnosnika turskog podrijetla", ali kaže da je to još uvijek premalo. Jer, prema podacima Saveznog statističkog ureda oko 15 posto njemačkog stanovništva ima migracijsku pozadinu. Naravno, oni se ne zanimaju samo za pitanja integracije, dvojnog državljanstva ili komunalnog biračkog prava nego i za povećanje poreza ili pakete za spašavanje Grčke, kaže Demirel.

Određena zastupljenost građana s migracijskom pozadinom u Bundestagu je ipak važna. "Raznolikost koja postoji u Njemačkoj može postati stvarnost samo ako se ljudi susretnu, i to kako u politici, tako i u gospodarstvu." Vidljivi politički uzori jače će motivirati ljude s migracijskom pozadinom da se i oni angažiraju i da biraju, to su stranke očito shvatile, kaže Demirel. "Sve stranke su 'lovile' birače među ljudima s migracijskom pozadinom." I tako su stotine ljudi s migracijskom pozadinom bile na listama.

"Turčin za unutarnju politiku"

Jedan od tih kandidata bio je i Özcan Mutlu, koji za Zelene ulazi u Bundestag. Ali, za razliku od Azize Tank njega smeta to što ga se stalno reducira na njegovo tursko podrijetlo i da ga novinari pitaju o integraciji i migraciji, iako je on stručnjak Zelenih za obrazovanje.

On si može zamisliti da će u novoj vladi biti možda jedan ministar ili jedan-dva državna tajnika s migracijskom pozadinom. Ali ne više. Za više Republika nije zrela, kaže Mutlu.

Intervju s njim često biva prekidan. Kolege ga tapšaju po ramenu, čestitaju na uspjehu. Idućih dana predstoji selidba u Bundestag, vjerojatno povezana i sa sadržajnom promjenom. Može si zamisliti da se koncentrira na unutarnju politiku, kaže Mutlu. Jer, puno je posla na području borbe protiv desnog ekstremizma i unutarnje sigurnosti, kaže Mutlu, dodajući sa smiješkom: "To bi bila novost, Turčin kao stručnjak za unutarnju politiku. Na to se ljudi tek moraju naviknuti."