Dvjesto godina Beethovenove Devete simfonije
7. svibnja 2024
Uoči premijere svoje Devete simfonije 7. svibnja 1824. Ludwig van Beethoven imao je pune ruke posla. U Beču se s nestrpljenjem očekivalo novo djelo majstora. Prepisivači su radili punom parom na ručno pisanom materijalu za izvođenje. Beethoven ne samo da je nadgledao njihov rad, već se brinuo i o odabiru odgovarajućeg kazališta, glazbenika i pjevača.
„Publika često na Beethovena gleda kao na usamljenog genija koji sam stvara grandiozna djela, ali on je zapravo radio s velikim timom", kaže Beate Angelika Kraus, muzikologinja iz Beethovenovog arhiva, istraživačkog odjela Beethovenove kuće u Bonnu. Ludwig van Beethoven je tamo rođen u prosincu 1770. godine.
Beethoven kao timski igrač i menadžer
„Moramo zamisliti i Beethovena kao menadžera koji je svoj profesionalni život organizirao s mrežom suradnika", kaže Kraus, koja je njegovu Devetu simfoniju objavila u sklopu znanstveno-kritičnog izdanja Beethovenovog kompletnog djela i intenzivno se bavila radnim procesima u Beethovenovoj kući.
Na sceni je bilo i nekoliko ljudi koji su dirigirali zborom i orkestrom. Glavni dirigent je stajao pored Beethovena i određivao tempo. Pored koncertnog majstora na prvoj violini, odgovornost je preuzeo i pijanist. „To je tada bilo uobičajeno. Kada bi se koristio zbor, klavir je mogao pružiti podršku ako je bilo potrebno", kaže Kraus.
Svjetska zvijezda s Devetom simfonijom
Kao prekretnica u povijesti glazbe i „simbol kulture i čovječanstva“, Deveta simfonija je od 2001. godine dio Svjetskog dokumentarnog naslijeđa UNESCO-a. U svojoj posljednjoj završenoj simfoniji Beethoven je po prvi put upotrijebio zbor. Nikada ranije to nije urađeno u nekom simfonijskom djelu. Pored toga, Deveta simfonija je izuzetno duga, traje skoro 70 minuta. Beethoven je otvorio put mnogim skladateljima.
Čuveni završni zbor s „Odom radosti" simbolizira mir i međunarodno razumijevanje. Instrumentalna verzija postala je himna Vijeća Europe 1972. godine i službena je himna Europske unije od 1985. godine.
Melodija za tekst „Radost, divni dar božanstva" danas je poznata širom svijeta. Zato se ovo djelo smatra doprinosom „međunarodnom kulturnom dijalogu“, navodi se u obrazloženju UNESCO-a.
Ukrajinska dirigentica Oksana Lyniv dirigirala je Devetom simfonijom dan nakon ruskog napada na Kijev i Harkiv u veljači 2022. godine. Za nju su posebno dirljivi stihovi koje je napisao pjesnik Friedrich Schiller. Na primjer, „svi će ljudi braća biti“.
„Svi širom svijeta trebaju razvijati tu empatiju. Ona je tada zarazila publiku, čak su bacali šešire u zrak", kaže ona u intervjuu za Deutsche Welle.
Nije samo jedna Deveta
Deveta simfonija planirana je mnogo unaprijed. Prva skica datira iz 1815. godine. Tijekom života skladatelja bilo je dvanaest izvođenja njegove Devete. Stvorio je više od jedne verzije. „Možemo reći da je u razdoblju od 12 godina Beethoven više puta slao u svijet različite verzije koje je autorizirao", kaže Beate Angelika Kraus.
Verzija Devete simfonije koja je premijerno izvedena bila je rana verzija i drugačija je od one koju je poslao svom izdavaču i drugačija od partiture za pruskog kralja, kojem je Beethoven na kraju posvetio simfoniju. „Deveta nije, kao što se obično misli, fiksno djelo", kaže Kraus, „već neka vrsta rada koji je u toku".
Naručeno iz Londona
Simfoniju je naručilo Londonsko filharmonijsko društvo. Zato je premijera trebala biti u Engleskoj. Međutim, pojavilo se pismo od 30 ljubitelja umjetnosti u kojem su od Beethovena tražili da se njegova najnovija djela prvo izvedu u Beču.
„Dugo smo znali za to pismo iz veljače 1824., ali ga sada vidimo iz druge perspektive. Mnogi od potpisnika tog pisma bili su u bliskom kontaktu s Beethovenom", kaže Kraus.
Stoga se postavlja pitanje, je li Beethoven u to bio umiješan. To mu je svakako dobro došlo kao izgovor za premijeru u Beču.
Program praizvedbe
Ludwig van Beethoven je svoja nova djela predstavljao javnosti na koncertima, takozvanim „akademijama". Na Akademiji 7. svibnja 1824. godine u bečkom Dvorskom kazalištu na Kärntnertoru, više od 2.000 posjetitelja čulo je premijeru Devete simfonije op. 125 i druga djela skladatelja. Među njima su bila tri dijela „Misse solemnis", op. 123 i uvertira „Blagoslov kuće“, op. 124.
„Nitko tada ne bi otišao na koncert koji traje samo sat vremena ili koji sadrži samo Devetu simfoniju kao jedino djelo", kaže Beate Angelika Kraus.
U vrijeme premijere Beethoven je uvelike patio od gubitka sluha. Više nije mogao čuti visoke tonove, poput tonova flaute. „Pored toga, imao je i tinitus." Što znači da su mu glasni zvuci, usprkos gubitku sluha, izazivali bol", kaže muzikologinja. Ipak, bio je na sceni i određivao je tempo. Niske frekvencije, na primer timpane i bas, je i dalje mogao osjetiti.
Novi zvuk Devete
Povodom 200. godišnjice Devete simfonije, Beethovenova kuća u Bonnu rekonstruirala je „Akademiju” iz 1824. što je moguće vjernije originalu. Premijerno izvođenje će biti 7. svibnja 2024. godine u predivnoj dvorani Stadthalle u Wuppertalu, budući da originalno mjesto premijere, bečko Dvorsko kazalište na Kärntnertoru više ne postoji.
Pod dirigentskom palicom Martina Haselböcka, orkestar Bečke akademije svirat će na originalnim instrumentima. Zbor radija WDR pjevat će s poznatim solistima. Kao i na premijeri, zbor neće stajati iza, već ispred orkestra i stoga će se, kako je novinarima rekao dirigent Haselböck, direktnije obratiti publici.
I Missa solemnis i Beethovenova Deveta simfonija apeliraju na ideju mira, koja je po mišljenju organizatora relevantnija nego ikada. Koncert će izravno prenositi Deutsche Welle na Youtube-kanalu „DW Classical Music".
Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.