Dunav kao simbol zajedništva

Dunav je možda više nego ijedna europska rijeka bila predmet i lajtmotiv u glazbi, književnosti i umjetnosti uopće. Od Keplera do Kafke i od Straussa do Strindberga umjetnici su otkrivali krajobraz i pričali priče o ljudima na Dunavu. U reportažnom prikazu Kerry Skyring predstavlja brze i složene promjene duž rijeke koja je nadahnuće novim naraštajima umjetnika.

Dunavski šleper «Negrelli» napustio je slovački glavni grad Bratislavu i uputio se uzvodno prema Beču – prema posljednjoj postaji svojeg putovanja koje je počelo na Crnome moru. Međutim, za razliku od drugih šlepera njegov teret nije ni cement ni čelik ni ugljen. Njegov teret su nagrađena umjetnička djela i instalacije koje su prikazane u gradovima na Dunavu. «Putovanje protiv struja», tako glasi naslov i predstavlja simboličko putovanje pripovjedajući priče o manjinama, sjećanjima i identitetima koje imaju brojne zajednice u Podunavlju. Ideju je potekla od filantropa Francesce von Habsburg: «Rijeka Dunav ima toliko simbola i kultura pa je time i na mnogo različitih načina zastupljena u glazbi i književnosti. No, istodobno, Dunav je i granica. On označava granice a služi i kao rijeka komunikacije. Budući da postoji mnoštvo simbola i asocijacija, ovo je bio savršen dizajn za povezivanje svega u jedno».

S ruba u srce Europe

Središnji je dio pobjednička instalacija poznata kao Küba turskog autora Kutluga Atamana. Na 40 video ekrana predstavljena je priča o osiromašenim i marginaliziranim predgrađima s rubova Istambula. Na prvi pogled teško da se može prepoznati poveznica s Dunavom, ali evo kako to objašnjava sam umjetnik: «Mislio sam da dolazim i donosim priče iz zemlje čija je percepcija da se ona nalazi na rubu Europe, pa stoga ove priče dolaze u srce Europe. Priče dolaze pomalo na način kao što dolaze i migranti – skrivene u čamcu, u riječnom brodu, u šleperu, putujući tako rijekom koju smatram poput kanala rođenja».
Samo nekoliko kilometara uzvodno od Bratislave «Negrelli» prolazi kraj starog grada pod nazivom Hainburg. Joseph Hayd imao je šest godina kada su ga poslali u to mjesto da studira glazbu. Kada pogledamo prema dvorcu u Bratislavi, možemo se prisjetiti da je tamo svirao Mozart te da je u blizini studirao i Liszt. Ovaj dio Dunava obilježen je imenima velikih skladatelja.
Naravno da to nisu sva slavna imena prošlost. Austrijski jazz glazbenik Joe Zawinul komponirao je skladbu pod nazivom «Dunavske priče». Zawinul notama priča priču o «povijesti slobodnih ljudi bez doma» – Ciganima.

Suradnja s lokalnim umjetnicima

Budući da se kreće protiv struje, priča turskog umjetnika Kutluga Atamana govori o marginaliziranom društvu koje je naišlo na odjek uzduž Dunava gdje su socijalne i političke pobune – a ponekada i etnički sukobi – mnoge ostavili na marginama. Daniela Zeman kustosica je projekta «Protiv struja» i govori o projektu srpskoga redatelja Želimira Žilnika: «Želimirov projekt pokušava pronaći put na koji način predstaviti život Roma i njihovih zajednica duž Dunava – između Novog Sada i Beograda – gdje se nalazi čitav niz naselja. Njegova ideja i projekt nije samo snimiti film i napraviti sliku o njima, već dati im instrumente i stvoriti znanje unutar zajednice kako bi sami opisali svoj život. Dakle, radi se o samoprikazivanju, predstavljanju samih sebe što je nešto vrlo rijetko među manjinskim zajednicama».
«Protiv struja» surađuje s lokalnim umjetnicima kako bi organizirali izložbe u gradovima poput Rusa u Bugarskoj, u Novom Sadu u Srbiji, u Vukovaru u Hrvatskoj te u madžarskom glavnom gradu Budimpešti i slovačkoj prijetolnici Bratislavi. U Bratislavi suse umjetnice Aneta Mona Chisa i Lucia Tkacova prihvatile teme klase i statusa i stvorile živu skulpturu: «Sviđa nam se ova podjela ljudi, koristeći se socijalnom slojevitošću – to je bila naša inspiracija». Njihov rad pod nazivom «Nakon reda» poprima oblike gigantskog ljudskog spomenika: kapitalistička piramida. Postavljen je na mjestu bivšeg socijalističkog spomen centra u Bratislavi koji se danas zove Trg slobode: «Uputili smo ljudima pitanje kako se osjećaju, kako se osjećaju živeći u sloju u kojem žive. I uzeli smo samo taj jedan odgovor, postotak, i zapravo je to broj koji smo koristili u piramidi».

Prilika za humanost na djelu

Putovanje šlepera «Negrelli» nije samo glatka i jednostavna plovidba. Kada je brod trebao napustiti ušće Dunava na početku svojeg putovanja dogodile su se najteže poplave u posljednjih stotinu godina što je izazvalo velike patnje za stotine tisuća ljudi u Rumunjskoj i Bugarskoj. Prometovanje na Dunavu u potpunosti se obustavilo pa tako je i «Negrelli» bio blokiran. Francesca von Habsburg je rekla kako je to bila prilika da se kulturni događaj pretoči u humanitarne napore: «Prilagodili smo se poplavama, suočili se s tom temom, prikupili smo 150 tisuća eura kako bi pomogli žrtvama poplava. Odjednom smo imali i humanitarni aspekt u našem projektu. Uočili smo da je to bilo potrebno i skrenuli na to pozornost».
Kao i sam Dunav vrlo je teško objasniti i projekt «Putovanje protiv struja». Izložbe, filmovi, književne večeri, javni performansi, rasprave intelektualaca, umjetnici i publika. Međutim, povezivanje ovih složenih koncepata na jednom brodu – šleperu «Negrelli» - i na rijeci Dunavu, za umjetnika Kutluga Atamana rijeka je zapravo prava poveznica: «Za mene pokretačka snaga ovdje nije brod, već to je rijeka. Pokretačka snaga je zapravo zemljopisna karta koja se proteže od Crnoga mora pa sve do Beča».