Dubai u krizi - 'Burj al-Arab' u sjaju

Glazbenici u kafiću lobija "Burj al-Arab-a“ sviraju popratnu glazbu za čaj u pet sati. Ispred ulaza parkirani su Ferrariji, Bentleyi, nekoliko Rolls-Royca. Može biti da Dubai propada zbog nagomilanih dugova, no u hotelu koji slovi kao najluksuzniji na svijetu, to se ne osjeti. "Burj al-Arab“ nudi isključivo apartmane, čija kvadratura iznosi do 780 četvornih metara. Svaki kat ima vlastitog batlera na raspolaganju.

„Mi se bavimo hotelijerstvom kao recimo prije sto godina kada su ljudi putovali parnim brodovima“, kaže Heinrich Morio, upravitelj "Burj al-Arab-a“, čovjek koji sa svojim trezvenim načinom nekako ne odgovara zanosnom raskošu hotela: „Na svijetu postoje tri napravljene građevine koje su nezaboravne i odmah prepoznatljive i o kojima se zna, gdje se nalaze. To su piramide, Eiffelov toranj i to je "Burj al-Arab".

Hotel vrijedan oko 2 milijarde dolara

1993. godine šeik Mohammed bin Raschid al-Maktoum, tadašnji prijestolonasljednik i današnji vladar Dubaia, nalaže izgradnju hotela. Šeik Mohammed želi nešto jedinstveno, želi zaštitni znak. Sudjeluje od prvih planova do završetka radova, a hotel je njegovo dijete. Arhitekti šeika Mohammeda opisuju ga kao mušteriju iz snova. Oduševljen je, razumije probleme inženjera i brzo donosi teške odluke.

Vjetar napinje stražnji zid hotela poput jedra jednog dhow broda. Zahvaljujući vanjskoj arhitekturi je "Burj al-Arab“ postao ikona. Južni afrikanac Shaun Killa je jedan od arhitekata koji su radili na "Burj al-Arab-u": "Svaka građevina, koja treba postati ikona ili simbol nekoga grada, se vrlo lako projektira. Uzmimo na primjer Eiffelov toranj u Parizu. Možete ga nacrtati sa samo tri crte. To znači da ljudi s time nešto mogu započeti, da ljudski um to može interpretirati, da se s građevinom mogu identificirati. Tako nešto postaje ikona."

Vanjština "Burj al-Arab-a“ je moderna, elegantna, genijalna, jednostavna, a unutrašnjost je drugačija, naime razigrana, šarena, barokna. Malo bolna suprotnost. No šeik Mohammed je želio upravo to. Hotel je sav po njegovom ukusu, kažu oni koji bi to trebali znati. Šeik Mohammed sa "Burj al-Arab-om“, koji je navodno koštao do dvije milijarde dolara, neće zaraditi novce. No to nije bitno. Što je "Burj al-Arab“ diljem svijeta učinio za popularnost i imidž Dubaia je od neprocjenjive vrijednosti.

A kako je hotel izašao na kraj s globalnom gospodarskom recesijom? Heinrich Morio: „Kojom recesijom? Mislim da se to s dvije riječi može odgovoriti: vrlo dobro. Pretrpjeli smo malu ozljedu, ali život ide dalje.“

Izgled poput dhow broda ga čini ikonom

Raskošna rođendanska proslava ipak izostaje. Ne bi odgovarala cjelokupnom raspoloženju. Pored toga se jedna druga zgrada nalazi na naslovnicama. "Burj Dubai“ je s 818 metara visine najveća zgrada na svijetu. Svečano otvorenje je zakazano za 4. siječanj, na dan kada je prije četiri godine šeik Mohammed došao na vlast.

Dubai za razliku od susjeda i vodećeg člana Ujedinjenih arapskih emirata, Abu Dabija još jedva da ima nafte. Radi toga se emirat pokušava etablirati kao turistički centar u Perzijskom zaljevu, ali se i trudi privući banke i informatičke tvrtke. Pregršt ogromnih hotela i još većih planova, zabavnih parkova, šoping centara i butika te relativno liberalni zakoni o alkoholu za jednu arapsku zemlju masovno privlače turiste. Dubai se pretvorio u neku vrstu srednjoistočne kombinacije Las Vegasa, Disneylanda i Wall Streeta. No strelovita izgradnja pješčane države financirala se putem kredita, a sada je sve manje novca za njihove otplate. Ali iz hotela "Burj al-Arab" se to ne vidi.

Autor: Carsten Kuhntopp/ M.Jeličić

Odg. ur.: Z. Arbutina