Država pojačava dijalog s doseljenicima
7. studenoga 2008U ljeto prošle godine su predstavnici države, civilnog društva i organizacija doseljenika u Njemačkoj prihvatili Nacionalni plan integracije za oko 15 milijuna građana inozemnog porijekla, što ga je izradila skupina od preko 350 stručnjaka. Njime je obuhvaćeno čak 400 pojedinačnih mjera – od toga trećina vladinih – na čiju su se provedbu dragovoljno obvezale vlasti federacije i saveznih pokrajina kao i udruge samih migranata. Poticanje učenja njemačkog jezika i kulture odnosno stjecanja radne kvalifikacije i zapošljavanja stranaca samo su neke od njih.
Svatko ima svoje viđenje
Jučer (6.11.) se u Berlinu na poziv kancelarke Angele Merkel na takozvanom integracijskom summitu – trećem od 2006. godine – okupilo 140 vladinih dužnosnika, društvenih aktivista i izaslanika zajednica migranata kako bi sveli prvu bilancu provedbe Nacionalnog integracijskog plana. Kako se moglo i očekivati, stajališta o njegovu dosadašnjem učinku su podijeljena.
Kancelarka Merkel je zadovoljna postignućima u prvoj godini provedbe mjera iz opsežnoga Nacionalnog integracijskog plana. No, da bi učinak mogao biti i bolji, neizravno je priznala najavom kako će se tematske sjednice s predstavnicima zajednica doseljenika ubuduće u Kancelarskom uredu održavati "više puta godišnje". "Tako će Nacionalni integracijski plan postupno prerasti u osmišljeni dijalog s precizno određenim ciljevima", poručila je šefica vlade u Berlinu. Ostvarenje tih ciljeva će redovito biti provjeravano te se nitko neće moći oteti odgovornosti za ispunjenje preuzetih obveza, dodala je.
Ambiciozni ciljevi do 2012.
Zadaće do 2012. godine konkretizirala je vladina povjerenica za doseljenike i integraciju stranaca Maria Böhmer: "Sva djeca će prije upisa u osnovnu školu doista dobro svladati njemački jezik, broj učenika koji prekidaju školovanje će biti prepolovljen, a za mlade migrante će postati logično da polažu maturu, da se odlučuju za učiteljski poziv te da su im otvorena vrata za napredovanje u poslu."
Böhmer početkom iduće godine namjerava organizirati konferenciju o praćenju integracije. Na tom bi skupu pouzdano trebao biti utvrđen stupanj napretka u provedbi Nacionalnog integracijskog plana na temelju pokazatelja koje tek treba odrediti. I dok vlada pozitivno ocjenjuje dosad učinjeno, iz savezâ stranaca dopiru kritike. Direktor radne zajednice doseljeničkih udruga u Njemačkoj Mehmet Tanriverdi tvrdi: "Nacionalni integracijski plan još nije zaživio među običnim ljudima. Nedostatke vidimo na području obrazovanja i stjecanja radne kvalifikacije. Zato zahtijevamo veća ulaganja u prosvjetu i veći broj škola s cjelodnevnim boravkom kako bi sva djeca migranata imala podjednake šanse kao i ostali učenici."
Kontraproduktivne odredbe
Nezadovoljstvo vlada i zbog sve strožijih uvjeta za stjecanje njemačkog državljanstva kao i pooštrenja Zakona o doseljavanju stranaca koji, uz ostalo, propisuje polaganje jezičnog ispita u zemlji porijekla. "Te su odredbe kontraproduktivne, one ne vode pojačanoj integraciji i o njima bi trebalo bolje razmisliti", konstatira Tanriverdi. Unatoč ponovljenim odlučnim zahtjevima, ideja o ustroju stalnog Nacionalnog vijeća za integraciju s dvadesetak članova nije naišla na odobravanje kancelarke.