"Drugi Davos" u Sankt Peterburgu

Rusija je u Sankt Peterburgu predstavila svoj novi regionalni zrakoplov "Superjet 100", a ruska ministrica gospodarstva Elvira Nabiulina je najavila da će u proizvodnji aviona njezina zemlja uskoro imati 15 posto udjela na svjetskom tržištu. Na rubu Međunarodnog gospodarskog foruma dogovorena je suradnja Boeinga i ruskog zrakoplovnog holdinga koji je sudjelovao u proizvodnju "Superjeta 100". I Gazprom i britansko-nizozemski koncern Shell razgovorali su o zajedničkoj izgradnji pogona za proizvodnju tekućeg plina, a najveća ruska banka Zberbank želi se proširiti na međunarodnom tržištu uz pomoć njemačke Deutsche Bank. Te dvije banke već su potpisale ugovor o suradnji.

Moskva kao svjetsko financijsko središte

Kongres, burza, velesajam - Međunarodni gospodarski forum u Sankt Peterburgu ima od svega toga pomalo. Ovdje se okupilo oko 10.000 vrhunskih menadžera i političara iz cijelog svijeta. U Rusiji se ovaj skup već samouvjereno naziva "drugim Davosom" i smatra ga se ravnim tradicionalnom Svjetskom gospodarskom forumu koji se svakog siječnja održava u švicarskom zimovalištu Davosu. I novi ruski predsjednik Dmitrij Medvedjev nije skrivao samouvjerenost kada je jučer otvarao Forum. On je sa sigurnošću u glasu najavio da će Moskva postati jedan od svjetskih financijskih centara, a rublja jedna od vodećih regionalnih rezervnih valuta. On se isto tako nije suzdržavao ni od kritika na račun Sjedinjenih Američkih Država, koje je optužio da nisu dorasle svojoj vodećoj ulozi na međunarodnom financijskom tržištu te da su uzrokovale zadnju veliku svjetsku krizu.

Zahvaljujući stalnom rastu cijena sirove nafte i plina ruske su državne blagajne pune do vrha. Zato su planirana ulaganja milijardi eura iz rezervnih fondova, a mnogi ruski koncerni, pogotovo oni koje kontrolira država, stalno pokušavaju uhvatiti korjenje na Zapadu. No, ondje ih se još uvijek dočekuje sumnjičavo. Medvedjev je zbog toga pokušao umiriti potencijalne zapadne partnere. On je istaknuo da ruski poduzetnici postupaju pragmatički i to u skladu s nacionalnim i međunarodnim pravom. "Posebno želim istaknuti da naše investicije u inozemstvu nemaju nikakav špekulativni ili agresivni karakter", izjavio je ruski predsjednik i pozvao se na najnovije primjere u kojima su ruske tvrtke, nakon preuzimanja stranih konkurenata, ne samo očuvale nego i otvorile nova radna mjesta.

Olakšice za strane ulagače

No, istovremeno se postavlja i pitanje kako Rusija kod kuće postupa sa stranim ulagačima. Važećim zakonom strogo je ograničeno sudjelovanje stranog kapitala u određenim strateški važnim gospodarskim granama, ali Kremlj je upravo najavio da će se ruska država djelomično povući iz tih grana i time dati mjesta inozemnim investitorima. Za sada stvari stoje tako da su, primjerice, Shell i rusko-britanski koncern TNK-BP Gazpromu pod pritiskom morali odstupiti svoje većinske udjele u energetskim projektima. Da se u Moskvi stvarno nešto mijenja pokazuje i najava BP-ovog šefa Tonija Haywarda da će taj problem uskoro biti riješen.

U Sankt Peterburgu je bilo govora i o sigurnoj opskrbi energijom. Šef Gazproma Aleksej Miller je istaknuo da je ta tema sve važnija te da je njegova tvrtka sigurni isporučitelj. On kaže da se o sigurnoj opskrbi energentima već dogovara u vojno-političkim savezima. "Pojedini isporučitelji, kako zemlje tako i poduzetnici, često zaboravljaju svoje međunarodne obveze kada poraste potražnja u vlastitoj državi ili se poveća kupovna moć. No, to nije naš način", obećao je šef jednog od najvećih energetskih koncerna na svijetu Aleksej Miller.