Drastično oporezivanje medija u Mađarskoj

Crni ekrani, bijele novinske stranice, šum u eteru: 60 privatnih televizijskih i radio stanica, novina, časopisa i on -line portala, prosvjedovali su krajem prošlog tjedna protiv prijedloga nacionalne-konzervativne vlade Viktora Orbana da se uvede poseban porez za medije. U kampanji su doduše sudjelovali i glavni provladini privatni mediji, uključujući HírTV, Lánchíd Rádió i Magyar Nemzet, ali ni to nije pomoglo: mađarski parlament je sredinom tjedna, po hitnom postupku usvojio kontraverzni zakon o porezu na reklame za medije.

Zakonom je predviđeno da se prihodi medija od reklama u Mađarskoj - ubuduće oporezuju, progresivno i dijelom drastično - pored poreza koji već vrijede. Oslobođeni od poreza su prihodi od reklama ispod 500 milijuna forinti (1,6 milijuna eura), zatim slijedi ljestivica sa stopama 10 do 30 posto. Za prihode od 20 milijardi forinti (65 milijuna eura) pa naviše, predviđena je stopa od 40 posto poreza.

Ovom najvišom poreznom stopom pogođene su dvije najuspješnije privatne televizijske stanice, uključujući i lidera na tržištu RTL, čiji dnevnik RTL Híradó drži novinarsku distancu prema svim političkim akterima. Druga pogođena stanica je TV2. Krajem prošle godine, ProSiebenSat.1 Media AG ju je prodao direktoru TV2 i njegovoj komercijanoj direktorici, bez navođenja cijene i klauzule ugovora. Za TV2 se zna da je bliska vladi, pa se tu našla i prigodna rupa u novom zakonu: TV2 svoje gubitke može nadomjestiti s porezom od reklama.

Manje nezavisne televizijske i radio stanice, uključujući na primjer, ATV, naći će se u velikim ekonomskim teškoćama, nekima eventualno prijeti stečaj.

"Upozorenje za nezavisne medije"

Političari iz vladajuće stranke Fidesz (Saveza mladih demokrata) Viktora Orbana, novim porezom za medije žele, kako kažu, potisnuti "štetne programe". Na primjer, političar Fidesza Gergely Gulyás, kaže da posebno dvije velike komercijalne stanice RTL Klub i TV2 svojim programom nanose "značajnu štetu društvu", i porez na oglašavanje zato smatra "higijenskom kontrolom proizvoda". Šef Orbanovog ureda je rekao kako će se prihodi od novog poreza koristiti za zdravstvene i obrazovne programe.

Međutim, mađarski mediji novi zakon gotovo jednoglasno smatraju novim napadom na slobodu tiska. "To je upozorenje za sve još nezavisne medije u Mađarskoj," kaže Csaba Nagy, glavni urednik nezavisnog portala 168ora.hu. "Poruka je: Ako se ne ponašate kako mi želimo, u roku od tjedan dana možemo usvojiti zakon koji će vas 'srediti'."

Andreas Rudaš, direktor Odjela za središnju i istočnu Europu u RTL Group iz Luksemburga kaže: "Mi ćemo se braniti, zajedno s drugim nezavisnim medijima. Ne može jedna zemlja u sred Europe kršiti osnovna demokratska prava, kao što je sloboda medija."

"Klima straha"

Čak i eksplicitno provladini novinari govore jasnim riječima: "Slažem se s namjerom da se učini nešto protiv šunda i štetnih sadržaja", kaže Oto Gajdiš, urednik desno-konzervativno-nacionalnog Lánchíd Rádió. "Ali, porez za reklame uništava tvornicu, umjesto da je prisili da stvara bolje proizvode."

Glavni urednik velike televizijske stanice, koji je želio ostati anoniman, kaže da je novi zakon ipak usvojen, zahvaljujući "pametnoj propagandi" vlade: ona narodu govori da zlim, bogatim strancima uzima novac i koristi ga za dobrobit siromašnih, dobrih Mađara.

Mađarski parlament je još krajem 2010. godine usvojio do danas kontraverzni zakon o medijima, kojim su između ostalog javni mediji stavljeni pod kontrolu vlade. Također, privatni nezavisni mediji su već dugo pod indirektnim pritiskom: "Postoji opća klima straha", kaže Csaba Nagy. "Na primjer, sve manje tvrtki se usudi reklamirati se kod nas, jer se boje gubitka poslova koje rade za državu ili šikaniranja."

Mađarska je posljednjih nekoliko godina pala na rang listi novinskih organizacija koje se bore za slobodu medija, kao što su "Reporteri bez granica" ili "Freedom House". Trenutno je jedina zemlja u središnjoj Europi u kategoriji zemalja sa djelimično slobodnim medijima. A u usporedbi sa drugim članicama EU, položaj medija je samo u Hrvatskoj, Grčkoj i Bugarskoj je još gori nego u Mađarskoj.