Dramatično izumiranje vrsta
23. listopada 2010„Nemoj rezati granu na kojoj sjediš“, glasi jedna stara njemačka poslovica. Međutim, ako se promatra brojka od oko 150 različitih vrsta životinja i biljaka koje svakodnevno izumiru, moglo bi se reći da čovječanstvo trenutno čini upravo to. Životni prostor za oko 7 milijardi ljudi koliko ih sada živi na Zemlji smanjuje se gotovo očigledno, a po svemu sudeći, prostor u kojem su do nedavno živjele životinje i rasle biljke, smanjuje se još drastičnijom brzinom.
Negativne posljedice ovakvog razvoja, upozoravaju stručnjaci, osjećat ćemo svi vrlo ubrzo na vlastitoj koži.
Ugrožena čak jedna trećina vrsta
„Iako je međunarodna zajednica donijela odluku da će do 2010. godine zaustaviti gubitak i izumiranje biološke raznovrsnosti, dogodilo se nije ništa. Naprotiv, situacija postaje sve dramatičnija; nestaju šume, isušuju se rijeke, životni prostor životinja i biljaka sve je manji i manji. Trenutno je ugrožena čak trećina životinjskih i biljnih vrsta“, naglasila je Elsa Nickel iz njemačkog Saveznog ureda za okoliš.
Ukoliko se ostvare najmračnije prognoze, tada će se na Zemlji uskoro dogoditi najveće izumiranje životinja i biljaka u posljednjih 650 milijuna godina – kada su s naeu planete uslijed klimatskih promjena nestali posljednji dinosauri.
Politički problem
Međutim, kako naglašavaju stručnjaci, pri tome nije najveći problem u izumiranju pojedinih vrsta već u činjenici da nestaju cjelokupni ekološki sustavi. U tom smislu biolozi naglašavaju da rješenje neće moći biti u jednostavnom nadomjestku u vidu prirodno zaštićenih područja u kojima ćemo i „nadalje moći uživati u pojedinim biljkama ili životinjama“. „Problem je puno opsežniji i veći“, tvrdi i Manfred Niekisch, direktor zološkog vrta u Frankfurtu.
„Parkovi prirode su važni, no kako bismo sačuvali biološku raznovrsnost i ekološke sustave potrebne su veće mjere; reforme poljoprivrede, promjene u politici ribarstva i tako dalje. Sve su to prvenstveno politička pitanja koja se kao takva moraju i rješavati. Ovaj problem ne mogu rješavati prirodoslovci i biolozi“, naglašava Niekisch.
Povezanost izumiranja vrsta i klimatskih promjena
A u smislu rješavanja ovog problema za političkim stolom, oči svjetske javnosti su trenutno uprte u Japan, u grad Nagoyu. Tamo se naime trenutno održava deseta po redu Konferencija UN-a na temu zaštite vrsta na kojoj sudjeluje oko 8.000 zastupnika iz 193 zemalja.
Iako je jedna od glavnih tema ovoga puta i pravednija raspodjela financijskih dobitaka između farmaceutske industrije i zemalja od kojih ona kupuje razne biljke iz kojih pak potom crpi aktivne supstancije potrebne za proizvodnju lijekova, ovoga će se puta sudionici intenzivnije pozabaviti i temom usvajanja novih 20 strateških ciljeva. Oni se tiču očuvanja upravo raznovrsnosti biljaka i životinja i njihove zaštite a trebali bi biti u djelo sprovedeni tijekom slijedećih desetljeća.
No, da li će u tome ovoga puta imati više uspjeha? – promatrači i stručnjaci su skeptični.
„Nadajmo se. Moramo uvijek iznova naglašavati da su nedirnuti ekološki sustavi jedini savršeni spremnici ugljičnog dioksida koji je izuzetno važan jer upravo o njemu ovisi u kojoj mjeri ili kojom brzinom dolazi do velikih klimatskih promjena. S druge strane, ukoliko i dalje budu u tolikoj mjeri nestajale zelene površine, povećavat će se i količina štetnih plinova.
Dakle, očuvanje ekoloških sustava stoji u direktnoj vezi s klimatskim promjenama“, naglašava Elsa Nieckel.
Autor: Helle Jeppesen, agencije / Željka Telišman
Odg.ured: S. Kobešćak